Hrvatska je od 11. do 17. marta obilježavala Dane hrvatskog jezika, memorijal kojim se odaje počast potpisivanju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine.
Hrvatski lingvisti smatraju da je ona označila prekretnicu u odbrani identiteta hrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom iz 1954. godine on se nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim.
U pomenutoj Deklaraciji hrvatski jezikoslovci i lingvisti su naveli negativne stavove o toj asimilaciji, a dokument je potpisalo osamnaest hrvatskih naučnih i kulturnih ustanova.
Smatrali su da se ravnopravnost jugoslavenskih naroda oslikava i u očuvanju svih atributa nacionalnog postojanja, što obuhvata i jezik.
“Njome (Deklaracijom) se zahtijeva ravnopravan položaj hrvatskog jezika u jugoslavenskoj federaciji, slobodno oblikovanje hrvatskog jezika u skladu s hrvatskom tradicijom te puna afirmacija hrvatskog jezika u svim sferama života”, navedeno je u Hrvatskoj općoj enciklopediji.
Zahvaljujući tome danas postoji i njeguje se hrvatski jezik i književnost, ali procesom globalizacije i modernih društvenih tokova, uporedo s hrvatskim jezikom i usvojenicama koje su se u jezik u potpunosti uklopile (šećer, badem, jogurt, tava), pojavile su se tuđice koje se nisu u potpunosti uklopile u jezik i većinski su zadržale oblik jezika iz kojeg dolaze, a najčešće je to engleski (kompjuter, šou, printati, fajl).
Riječi iz stranih jezika u hrvatski su ulazile stoljećima, a na misiji očuvanja hrvatske jezičke kulture je hrvatski jezikoslovni časopis Jezik, uz podršku Fondacije “Dr. Ivan Šreter”, takmičenjem za novu hrvatsku riječ.
Pokušaj zamjene tuđica hrvatskim neologizmima
Sanda Ham, predsjednica Komisije časopisa Jezik koja odabire nove hrvatske riječi, smatra da je anglizacija izražena u Hrvatskoj.
“Te su promjene još uvijek ponajviše u razgovornom, neformalnom jeziku, još nisu ušle u standardni jezik. Naš natječaj upozorava na anglizme i potiče da ih zamijenimo hrvatskim riječima”, dodala je Ham.
Takmičenje je ranije raspisivano 1993, 1994. i 1998. godine. Uz pauzu od nekoliko godina takmičenje je ponovno raspisano 2005. i od tada nosi naziv po dr. Ivanu Šreteru, hrvatskom doktoru koji je u Domovinskom ratu 1991. godine ubijen kao lider Regionalnog kriznog štaba za Slavoniju.
Ham je u časopisu Jezik 2019. godine opisala da je značenje ove nagrade jezikoslovno, “koje, spašavajući nas od nagrđujućih tuđica, oplemenjuje i uzdiže hrvatski jezik.”
Udomitelj, stranačnik, uspornik, zatipak…
Prve “nove” riječi putem ovog takmičenja Hrvatska je dobila već 1993. godine. Jedna od njih je bila udomitelj (osoba koja uzme dijete bez roditelja pod svoju brigu, u vlastiti dom), a danas je u masovnoj upotrebi u Hrvatskoj.
Obnova konkursa za takmičenje 2005. godine imala je veliki odziv.
“Na natječaj je pristiglo nešto više od 500 riječi; 482 ušle su u natječaj, od toga je 109 natjecatelja predložilo 307 novih riječi, jedan je natjecatelj sastavio mali medicinski rječnik od 175 riječi. Prijave su stizale iz cijele Hrvatske”, napisala je Ham u izdanju časopisa Jezik iz 2006. godine.
Od novih 30-ak riječi koje su nastale i nagrađene tokom godina ovog konkursa, samo nekoliko ih je ušlo u hrvatski leksikon, a među njima su straničnik, što je neologizam za anglizam bookmark, uspornik kao skraćenica za ležeći policajac te zatipak zamjena za germanizam tipfeler.
Tri nove hrvatske riječi u 2023. godini
Na Jezikovom konkursu raspisanom tokom 2022. godine, 385 osoba je predložilo 583 nove hrvatske riječi.
U uži krug je ušlo 15 riječi: dimodojavnik (detektor dima), izazor (retrovizor), javnozborac/javnozborstvo (glasnogovornik), krugotok (kružni tok), obrubnik (lajsna), odricajnica (disclaimer, izjava o odricanju od odgovornosti), otpadalište (odlagalište otpada), pridatak (plug in), prijevodnici (titlovi), prikaznik (displej), zaključaj (lockdown) te znojilište (sauna).
Prestrujnik - strujni adapter, šećerice - biljke od kojih se proizvodi šećer, bakroza - hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest.
Autori pobjedničke riječi su nagrađeni s 600 eura, autori drugoplasirane riječi s 400, a autori trećeplasirane riječi s 200 eura.
Predlagači prestrujnika dr. sc. Tomislav Meštrović i dr. Ognjen Ožegić na konkursu učestvuju od 2017. godine. Već dva puta su njihovi prijedlozi (ukožnica za tetovažu, društvostaj za lockdown) ulazili u uži krug za izbor novih hrvatskih riječi, a ovo im je prva nagrada i ujedno pobjeda.
Iz Komisije za izbor novih riječi rekli su da je prestrujnik zamjena za strujni adapter, jer u hrvatskom jeziku “za adapter postoji nekoliko hrvatskih riječi i najmanje deset različitih vrsta adaptera koji nemaju veze sa strujom. "Prestrujnik" je potrebna riječ jer sužava pojam i tačno ga određuje, a tvorbeno je i upotrebno spretnija jer je samo jedna riječ, zaključili su.
Na konkurs su se prvi put javili dr. sc. Leonardo Štrac i Izabela Štrac, čija je riječ šećerice osvojila drugo mjesto.
Komisija za izbor novih riječi je objasnila da je ova riječ zajednički naziv za šećernu repu i šećernu trsku (moguće i kukuruzni šećerac, odnosno kukuruz od kojega se pravi kukuruzni sirup), kao što zajednički naziv imaju žitarice i uljarice.
S riječju bakroza na treće mjesto su se plasirali dr. Marko Bukna i dr. Martina Pehar. Ova riječ bi trebala zamijeniti naziv bolesti hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest kod koje dolazi do nakupljanja bakra u tkivu.
“Nova riječ nema namjeru zamijeniti latinski, službeni naziv, ali lakše ćete je razumjeti”, rekli su iz komisije.
Reakcija javnosti na nove hrvatske riječi
Ovaj konkurs služi kao prilika da se u Hrvatskoj potakne interes i entuzijazam prema hrvatskom jeziku, ali nakon objave novih riječi, njihovo samo zvučanje i oblik nerijetko potaknu reakciju javnosti.
Direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić za Jutarnji list je rekao da konkurs “svaki put izazove podrugljive i podsmješljive ili, pak, susramljive komentare gotovo svih u hrvatskome medijskom, ali i jezikoslovnom prostoru. Time se neologizaciju ili stvaranje novih riječi te borbu protiv pretjerane anglizacije hrvatskoga jezika (s čime se nose i brojni drugi svjetski jezici) čini smiješnom i u budućnosti manje prihvatljivom jer se normalna i uravnotežena nastojanja za pravilnom upotrebom hrvatskoga jezika karikiraju do groteske.”
Riječi pobjednice Jezikovog konkursa kojim se nastoje zamijeniti tuđice i skratiti predugi nazivi postojećih hrvatskih riječi, osim tri ranije spomenute, još nisu dio hrvatskog leksikona.
Jezik je fluentan i kako se on prilagođava narodu, tako se i narod prilagođava njemu. Koja god da se nova riječ osmisli i uvede, narod je mora usvojiti u vokabular i vlastiti govor.
Ukoliko ih narod prihvati, one će i ostati.
