Vijeće za globalne geoparkove UNESCO-a na svojoj osmoj sjednici prihvatilo je prijedlog o uvrštenju Geoparka Biokovo - Imotska jezera na Listu svjetskih geoparkova.
Službeni upis Geoparka Biokovo - Imotska jezera na listu UNESCO-ovih svjetskih geoparkova očekuje se u aprilu 2024.
Sjednica Vijeća za globalne geoparkove UNESCO-a ove godine je održana u Maroku 4. i 5. septembra.
Ovom odlukom Izvršnog odbora za zvanično odobrenje UNESCO-a, Geoparku Biokovo - Imotska jezera otvorena su vrata da bude treći geopark iz Hrvatske na UNESCO-ovoj listi, gdje su ranije uvršteni i geoparkovi Papuk i Viški arhipelag.
„Hrvatska je u globalnim okvirima prepoznata kao turistička destinacija s iznimno očuvanom prirodom, a vijest o uvrštenju čak trećeg hrvatskog geoparka na UNESCO-ovu listu dodatno potvrđuje tu činjenicu. Prirodni resursi su ono najvažnije što svaka zemlja ima, a mi možemo biti ponosi na bogatstvo naše flore i faune, kao i na očuvanost područja od kojih su mnoga netaknuta. Čestitam svim kolegama koji su svojim radom i znanjem doprinijeli ovom iznimnom uspjehu, a mi ćemo to svakako znati iskoristiti prilikom planiranja budućih promotivnih aktivnosti“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Ivana Ćapin, izvršna direktorica Geoparka Biokovo - Imotska jezera, na portalu Hrvatske turističke zajednice je poručila kako park ovime dobiva potpuno novu dimenziju u svjetskim okvirima.
„Ovo je velika nagrada za sve nas koji smo predano radili od samog početka, a ujedno i velika motivacija u daljnjem djelovanju jer nam se sada otvaraju novi potencijali za cijelo područje, posebno za područje Imotske krajine“, izjavila je Ćapin.
Članovi Vijeća za globalne geoparkove UNESCO-a sastaju se jednom godišnje kako bi utvrdili ispunjavaju li kandidirani geoparkovi sve propisane kriterije i standarde za uvrštenje na listu svjetskih geoparkova.
Crveno i Modro jezero i njihov zaštitnik Biokovo
Geopark Biokovo - Imotska jezera je regija koja je bogata kulturnom te historijskom i prirodnom baštinom. Ima široku lepezu staništa, biljnih i životinjskih vrsta i impresivan niz geoloških formacija formiranih u različitim periodima Zemljine historije.
Modro jezero je jedna od značajnih karakteristika ovog geoparka. Ime je dobilo po modroj boji vode, ima oblik ljudskog bubrega ili elipse, dugo je oko 800 metara dok mu širina varira između 250 i 400 metara.
Nivo vode u ovom jezeru varira, može dostići dubinu i do 100 metara, a zabilježena su i česta presušenja, obično u ranoj jeseni tokom suša.
Modro jezero je smješteno na periferiji historijskog grada Imotskog, a kao takvo je popularna destinacija za kupanje i omiljeno okupljalište lokalaca tokom ljeta.
Do jezera se dolazi krivudavom stazom izgrađenom početkom 20. stoljeća tehnikom suhozida.
Kako lokalci vole reći, priroda se u Imotskom poigrala kao malo gdje u svijetu pa se kilometar i po od Modrog jezera, u Geoparku Biokovo - Imotska jezera, smjestilo još jedno hidromorfološko čudo, Crveno jezero.
Duboka pukotina od crvenih stijena okružuje Crveno jezero, a smatra se jednom od najdubljih pukotina u Evropi. Za razliku od Modrog, u Crvenom jezeru se zbog dubine kratera ne može kupati niti doći do njega, barem ne bez planinarske opreme.
1971. godine Crveno jezero je proglašeno spomenikom prirode. Istraživanja provedena 1998. godine otkrila su da se dno jezera nalazi 6 metara ispod nivoa mora, što ga svrstava u depresiju.
U ovom geoparku smjestilo se i Biokovo, najviši planinski lanac hrvatskog primorja koji se uzdiže na visini 1.762 metra nadmorske visine na svojoj najvišoj tački, vrhu Svetog Jurja.
Zbog jedinstvene geomorfologije, izuzetne biološke raznolikosti i slikovitih pejzaža, Biokovo je proglašeno zaštićenim parkom prirode.
Dio je prostranog kraškog područja Dinarskih Alpa, globalno poznatog po svojim izrazitim krškim formacijama, koje stvaraju vitalnu klimatsku i fizičku barijeru između obalnih područja i unutrašnjosti gdje se nalaze Imotska jezera.
