U Hrvatskoj je preostalo još oko 149 kilometara četvornih minski sumnjivog područja, a MUP kao predlagatelj radi administrativnog rasterećenja predlaže da se izmjenama zakona u potpunosti ukine dopunski opći izvid.
A sam tehnički izvid, dodao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, uređuje se tako da će se moći preciznije definirati područja na kojima će se obavljati.
Izmjenama se propisuje i da, osim pirotehničara, i drugi osposobljeni policijski službenici MUP-a mogu obavljati opći izvid te postavljati, uklanjati i kontrolirati oznake minske opasnosti.
Propisuje se i osnovna tehnička dokumentacija koja će omogućiti jednostavno i unificirano rješenje za sve sudionike u razminiranju, odnosno bolju provjeru kvalitete obavljenih poslova te uskratiti nepotrebno dupliciranje i umnožavanje dokumenata.
Također, propisuje se i rok do 30. lipnja svake godine do kojeg jedinice područne odnosno regionalne samouprave, na kojima se nalazi minski sumnjivo područje, mogu MUP-u predložiti područja za uvrštavanje u Plan protuminskog djelovanja za iduću godinu.
U svjetlu nedavno minskog incidenta, koji se dogodio na planinskom području općina Hrvace u kojem je život izgubila jedna osoba, Božinović je naglasio vlažnost učinkovitog protuminskog djelovanja te još jednom izrazio sućut obitelji tragično stradalog i njegovim kolegama lovcima.
"Pozivam sve građane, a posebice pojedince i skupine koji se kreću u blizini minski sumnjivog područja, da poštuje oznake koje upozoravaju na minsku opasnost i ne ulaze u opasna područja jer opasnost od mina, nažalost, još uvijek postoji na nešto malo manje od 150 četvornih kilometara Hrvatske", dodao je.
Pripreme za predsjedanje Savezom za sjećanje na Holokaust
Vlada je na sjednici usvojila i pravno neobvezujuće Radne definicije antisemitizma te definicije poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu, kao i definicije antiromskog rasizma i diskriminacije, Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA), a odnijela je i odluku o uspostavi strukture za pripremu i provedbu hrvatskog predsjedanja IHRA-om, budući da Hrvatska ove godine preuzima predsjedanje.
"Sve tri definicije Hrvatska je podržala prilikom njihovog donošenja, a definicije su na nacionalnoj razini usvojile ili odobrile brojne zemlje članice IHRA-e. Smisao ovih zaključaka je da se zadužuju sva tijela državne uprave da u svom radu koriste ove definicije u cilju unapređenja obrazovanja, istraživanja i informiranja o Holokaustu te sustavnog poticanja sjećanja na genocid nad Romima i Holokaust", istaknuo je premijer Andrej Plenković.
Radna definicija izraz je svijesti da se treba usprotiviti poricanju Holokausta i iskrivljavanju činjenica o njemu, da ih treba osuditi na nacionalnoj i međunarodnoj razini te da ih je potrebno preispitati na globalnoj razini, dodao je.
Slijedom predsjedanja IHRA-om bit će osnovano Nacionalno koordinacijsko tijelo koje će donositi ključne odluke i smjernice za pripremu i provedbu predsjedanja, a koordinator i predsjedavajući bit će mu potpredsjednik Vlade Davor Božinović.
IHRA je tijelo uspostavljeno 1998. godine radi jačanja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu, u njemu je 35 država članica i 10 država promatrača, a Hrvatska je pristupila Savezu 2005. godine.
