Obilaskom LNG terminala u Omišlju započeo je susret ministara vanjskih poslova Hrvatske, Austrije i Slovenije, koji su nakon obilaska u Rijeci održali trilateralni sastanak.
Rat u Ukrajini stvorio je potrebu za diverzifikacijom izvora energije, pa Slovenija i Austrija pozdravljaju planove Zagreba da poveća kapacitete LNG terminala u Omišlju na Krku, poručeno je na sastanku troje ministara.
Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, savezni ministar za europske i međunarodne poslove Republike Austrije Alexander Schallenberg i potpredsjednica Vlade Republike Slovenije i ministrica vanjskih i europskih poslova Tanja Fajon obišli su LNG terminal.
Ministar Grlić Radman naglasio je kako je povećanje kapaciteta LNG terminala prije svega europski projekt koji će biti financiran novcem iz europskih fondova, iz Re-power EU plana. Dodao je kako su taj dugoročni projekt, uz Hrvatsku, uključene Bavarska, Austrija i Slovenija.
„Naše tri zemlje imaju mnogo toga zajedničkog. Na prvom ovakvom susretu bilo je mnogo razgovora, a bilo mi je drago da smo jutros posjetili LNG terminal na Krku. U trenutku kada se bavimo diverzifikacijom dobavnih pravaca plina, projekt nadogradnje krčkog terminala i plinovoda iznimno je važan i za nas. Naši predsjednici vlada o tome razgovaraju i podupiremo povezivanje terminala na Krku s Austrijom preko Slovenije. Važno je da sudjelujemo u energetskim projektima“, izjavila je slovenska ministrica Fajon.
Slovenija će s Hrvatskom potpisati sporazum o mjerama solidarnosti za pouzdanu opskrbu plinom, kao što je to već učinila s Italijom, dok se razgovori o sličnom sporazumu već vode s Austrijom, navela je Fajon.
Osim toga, slovenska ministrica pozvala je na europsku suradnju i na području migracija kroz jačanje sigurnosti vanjskih granica šengenskog prostora, suradnju u jačanju europske perspektive Balkana te u pomoći Ukrajini uslijed ruskog napada.
Ministri su podržali uspostavu civilne misije EU-a u Moldaviji, a razgovaralo se i o situaciji u Sudanu te odnosima s Kinom.
Prije početka rata u Ukrajini, o ruskom plinu najviše je ovisila Austrija sa 80 posto udjela ruskog plina, a potom i Slovenija sa 70 posto udjela ruskog plina u ukupnoj potrošnji.
Vlada Hrvatske je u kolovozu prošle godine donijela odluku o izgradnji plinovoda Zlobin – Bosiljevo i povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje.
Ukupna vrijednost investicije iznosi 180 milijuna eura, od čega će 25 milijuna biti uloženo u proširenje kapaciteta LNG-a, a 155 milijuna eura u proširenje plinovodne mreže.
Nedavno je potpisan ugovor za isporuku dodatnog modula za uplinjavanje maksimalnog kapaciteta od 250.000 kubika na sat, vrijednog 22,9 milijuna eura, čija će proizvodnja trajati 22 mjeseca, a očekuje se da će biti ugrađen tijekom ljeta 2025.
