Nakon Vladine odluke skupina štrajkaša došla je pred Nacionalu i sveučilišnu knjižnicu, gdje se održava sjednica Vlade.     Foto: Hina

Vlada predlaže tu odluku, objasnio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, s obzirom na to da u zahtjevu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika stoji ultimatum da se plaće državnih službenika i namještenika na sudovima i u državnim odvjetništvima moraju povećati odmah te da predstavnici sindikata nisu spremni nastaviti dijalog o okončanju štrajka, kao ni socijalni dijalog u postupku uvođenja novog sustava plaća kao krajnje mjere Vlade.

Sindikalci odbili sporazum koji je jamstvo Vlade o povećanju plaća

"Službenicima i namještenicima dok su u štrajku za cijelo vremensko razdoblje uplaćivat će se obvezni doprinosi, a plaća i dodaci na plaću umanjit će se razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku, počevši od 17. srpnja", rekao je ministar.

Obrazlažući odluku, Malenica je naveo kako je od početka štrajka s predstavnicima sindikata održano pet sastanaka na kojima se u duhu socijalnog dijaloga pokušao pronaći dogovor.

Predstavljena su im povećanja plaća sukladno odluci Vlade o isplati privremenog dodatka, kao i projekcije rasta plaća za najbrojnije kategorije državnih službenika i namještenika u pravosudnim tijelima.

Uz to, dodao je, sindikalcima je predložen sporazum kao jamstvo dijaloga i povećanja plaća u pravosudnim tijelima u okviru novog zakona o plaćama i nove uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova.

Sporazum je upućen na izjašnjavanje članovima sindikata, no oni su ga odbili.

"Predloženi sporazum iskorak je Vlade u jačanju socijalnog dijaloga unatoč činjenici da taj sindikat nije potpisnik kolektivnog ugovora, odnosno nije reprezentativni sindikat sukladno Zakonu reprezentativnosti", ističe Malenica.

Podsjetio je kako je službenicima i namještenicima u pravosuđu u srpnju isplaćena puna plaća s uvećanim dodatkom, čime je prosječna plaća u pravosuđu povećana za oko 15 posto.

Također, plaće službenika i namještenika u pravosuđu u protekle četiri godine rasle su u četiri navrata – 2019. godine kada je za otprilike 70 posto službenika u pravosuđu povećan koeficijent za devet posto, 2022. godine kada je u dva navrata povećan koeficijent za dvije skupine zaposlenih (informatičare i namještenike), te ove godine kada su ponovno povećani koeficijenti za zapisničare.

Uz ta povećanja, naglasio je Malenica, u tom je razdoblju i osnovica za plaće porasla za otprilike 33 posto.

"Primjera radi, od 2018. godine do 2023. godine koeficijent zapisničara porastao je za 34,8 posto, što je otprilike 330 eura, a u ovom sporazumu Vlada se obvezala na daljnje povećanje plaća. S tim da bi neto plaća zapisničara početkom sljedeće godine s novom uredbom iznosila ukupno oko 1000 eura neto", naglasio je.

Od otprilike 7200 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima njih 6300 ovaj je mjesec dobilo dodatak od 100 eura, isplaćen je regres od 300 eura, a minimalna neto plaća, koja je bila oko 560 eura, sada je oko 660 eura.

Premijer apelira na službenike da se vrate na posao, Vlada spremna na dijalog

Premijer Andrej Plenković apelirao je na zaposlene da se vrate na posao te najavio da će Vlada poreznim izmjenama, koje će također stupiti na snagu od 1. siječnja, dodatno omogućiti povećanje plaća svim službenicima i namještenicima.

Zato apeliramo još jednom da se ljudi vrate na posao, da hrvatsko sudstvo može normalno funkcionirati, istaknuo je rekavši da Vlada danas donosi ovu odluku kako bi se omogućila funkcionalnost hrvatskoga pravosuđa.

"Ostajemo otvoreni za daljnji dijalog i razgovore i pronalaženje rješenja koja će biti maksimalno moguća, da svi oni koji rade u pravosuđu imaju veća primanja. To je bilo u ponuđenom memorandumu koji je ministar predstavio sindikatima", kaže Plenković.

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković najavila je danas da službenici nastavljaju sa štrajkom.

Nakon Vladine odluke skupina štrajkaša došla je pred Nacionalu i sveučilišnu knjižnicu, gdje se održava sjednica Vlade.

HINA