Hrvatska je od 2020. do sada smanjila stopu podzaposlenosti s 14,5 na 11 posto, no neovisno o tome padu, i dalje je neslavan rekorder po udjelu neaktivne populacije, piše Večernji list.
Podzaposlenost mjeri zbroj nezaposlenih, part-time zaposlenih, nedostupnih i neaktivnih, podsjeća Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a u svom tjednom fokusu.
"Ovo smanjenje nije samo odraz pada nezaposlenosti već i pada udjela neaktivne populacije u kategoriji koja “ne traži zaposlenje, ali je dostupna”, navodi Stojić te dodaje da prema udjelu neaktivne populacije Hrvatska i dalje prednjači u CEE regiji i slijedi trendove mediteranskih članica EU, što je djelomično posljedica rentijerstva.
U Sloveniji je stopa podzaposlenosti lagano iznad šest posto. U Češkoj je više od četiri posto, a u Mađarskoj ispod šest posto. Hrvatska stopa zaposlenosti (70 posto) jeste pet postotnih bodova ispod prosjeka EU te gotovo osam postotnih bodova ispod prosjeka CEE regije.
Na rast zaposlenosti pojačano utječe zapošljavanje stranih radnika. Lani je izdano gotovo tri puta više dozvola za zapošljavanje stranaca u odnosu na pretprošlu godinu, odnosno 124 tisuća radnih dozvola, što je više od osam posto prosječne zaposlenosti u 2022. godini.
Tijekom prva dva mjeseca tekuće godine već je izdana gotovo petina lanjskog broja radnih dozvola, a kako raste potreba za zapošljavanjem sezonaca u turizmu (više od 35 tisuća ili +10% godišnje), poslodavci očekuju da će i ove godine ukupan broj radnih dozvola rasti.
