Nadbiskupijski pastoralni institut bio je domaćin konferencije "Beskućništvo u Republici Hrvatskoj - stanje i perspektiva" s ciljem upoznavanja šire javnosti s aktivnostima i rezultatima projekta "Nova perspektiva za beskućništvo”.
Na konferenciji u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu objavljeni su rezultati sedam znanstvenih istraživanja koja su proveli Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Institut za društvene znanosti Ivo Pilar te glavne smjernice za javnu politiku razvijenu na temeljnu nalaza istraživanja i konzultacija s pružateljima usluga za beskućnike i onima koji se o njima skrbe. Na konferencije je održano desetak stručnih izlaganja na temu beskućništva.
Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućništvo (HMB), kao glavni problem beskućnika koji se obraćaju ovoj instituciji naveo je nedostatak smještaja, a riječ je o ljudima koji uglavnom borave na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje. Beskućnici najčešće imaju kronične zdravstvene probleme, ovisnosti o opijatima i alkoholu, pate od nedostatka sredstava za samostalni život i najam stana, često nemaju prijavljeno prebivalište niti osobnu iskaznicu, što za sobom povlači i izostanak usluge zdravstvenog osiguranja i druge administrativne probleme koji su dio strukturalnog problema beskućništva u Hrvatskoj.
“U posljednje vrijeme sve veći je broj beskućnika osoba starije životne dobi, osoba koje imaju mentalna i intelektualna oboljenja, dok je u vrijeme recesije na ulici bio veći broj mladih, radno sposobnih ljudi”, naveo je Mlinar.
Dodao je kako je uzrok sve većeg beskućništva kod starijih osoba niska mirovina.
Beskućnici su najčešće samci, bez obitelji, a socijalna naknada od 130 eura, uz 40 eura za stanovanje, nedostatna im je i za iznajmljivanje stambenog prostora, tako da beskućništvo često postaje uzrok alkoholizmu, ovisnostima i psihofizičkim oboljenjima.
“Oko polovice beskućnika u beskućništvo ulazi zbog problema koje već ima, dok druga polovica te probleme dobije zbog uvjeta u kojima žive kao beskućnici”, ističe Mlinar.
U Gradu Zagrebu je registrirano više od 2.000 beskućnika, no stvarna brojka daleko je veća, a za njih je osigurano svega 420 mjesta za smještaj.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici HMB-a iz cijele Hrvatske kao i volonteri, uglavnom studenti društvenih fakulteta, koji rade s beskućnicima.
Projekt "Nova perspektiva za beskućništvo” pokrenut je 28. listopada 2020 i trajat će do 28. listopada 2023. godine, a njegova vrijednost iznosi gotovo pola milijuna eura, s tim da je većini dio financiran iz Europskog socijalnog fonda, a manji dio iz državnog proračuna Hrvatske.
