Ključna tema konferencije bila je energetska kriza u Europi izazvana ratom u Ukrajini.    Foto: AA

U Zagrebu je održana tradicionalna konferencija "Energetika 2023 - sigurnost opskrbe i cijene energenata" čija je ključna tema bila energetska kriza u Europi izazvana ratom u Ukrajini.

Na početku konferencije, koja je okupila stručnjake iz sektora energetike, naglašeno je kako je unatoč ratu Rusije protiv Ukrajine cijena plina globalno pala zbog blage zime. Također, istaknut je trend globalnog rasta cijena nafte dok se paralelno radi na obnovljivim izvorima.

Što nas čeka nakon 1. travnja, hoće li EU do 2027. postati neovisna o fosilnim gorivima iz Rusije, jedno je od pitanja na koja se na konferenciji nastojalo odgovoriti.

U uvodnom govoru putem videoporuke obratila se Kadri Simson, povjerenica Europske komisije za energetiku iz Estonije, koja je poručila da je plan Europske unije što prije riješiti se ovisnosti o ruskoj energiji iz fosilnih goriva stvaranjem alternativnih pravaca dobave fosilnih goriva i jačanjem kapaciteta održivih, zelenih energija.

"Ne možemo u potpunosti smanjiti ovisnost o Rusiji, ali možemo surađivati sa državama poput Izraela ili Egipta. Ključni su novi infrastrukturni projekti. Skladišta plina su gotovo osamdeset posto puna tako da zasad nema problema s opskrbom. No, cijene energenata su visoke i nastavljamo s naporima kako bi olakšali situaciju građanima i tvrtkama. Hrvatska ima važnu ulogu sa svojim LNG terminalom na Krku, ali ima i velik potencijal za iskorištavanje solarne energije", izjavila je Simson.

Simson je zaključila kako bi ruska invazija na Ukrajinu Europu mogla udaljiti od ovisnosti o sustavima baziranim na fosilnim gorivima.

Okupljenima se obratio i izaslanik premijera Andreja Plenkovića, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović koji je naveo kako je Hrvatska suočena s poremećajima u lancu nabave, agresijom Rusije na Ukrajinu, nesigurnošću opskrbe i utjecajem špekulanata na cijene koje su se reflektirale na hrvatske građane i gospodarstvo.

"Hrvatsku dugoročno želimo pozicionirati kao energetsko čvorište ovog dijela Europe. Vlada je smanjila PDV na solare, osigurat ćemo da poduzeća, koja proizvode energiju iz obnovljivih izvora, dio prihoda koji prelazi 180 eura po megavatsatu usmjere prema našim građanima. Plan je utrostručiti solarizaciju uz 50-postotnu pomoć iz EU fondova. U prosincu smo otvorili natječaj za istraživanje šest područja u četiri županije za geotermalne potencijale. To je golemi potencijal kojeg treba iskoristiti, što može biti jedan od stupova energetske sigurnosti u budućnosti. Riječ je o 400 milijuna eura novih investicija. Zelena tranzicija u Hrvatskoj nije samo fraza, nego značajan faktor sigurnosti", kazao je Filipović.

Na konferenciji je rečeno kako će Europa do kraja ove zime imati dovoljno uskladištenog plina do proljeća bez značajnijih disrupcija u opskrbi, čak i u slučaju da Rusija posegne za dodatnim smanjenjem isporuka.

TRT Balkan / agencije