Od 1. jula, kada na snagu stupi novi zakon o trgovini, prodavnice bi u Hrvatskoj po pravilu trebalo da ne rade nedjeljom, s tim da će trgovci moći da po svom nahođenju izaberu 16 sedmica tokom godine kada će njihova vrata biti otvorena.
Ponuđenih 16 radnih nedjelja po izboru trgovaca treba da budu raspoređene na šest mjeseci do kraja godine, što znači da će trgovci morati da izaberu od 27 mogućih nedjelja tokom kojih žele da rade, a svake naredne godine broj od 16 nedjelja bit će raspoređen tokom godine.
Većina trgovina već je napravila rasporede, pa su se tako one u turističkim područjima uglavnom odlučile za radne nedjelje u ljetnoj sezoni, dok je na kontinentu fokus na početku školske godine i predprazničnim nedjeljama krajem godine.
Zakon predviđa i izuzetke, kao što su benzinske stanice, prodavnice na aedrodromima i trajektnim lukama, muzejima, tezge na pijacama, dok je za kioske radno vreme nedjeljom ograničeno od 7 do 13 sati.
Ograničavanjem rada nedjeljom djelomično se rješava problem nedostatka radnika, ali će, kako prenosi HRT, nedjeljni promet za poslodavce biti teško nadoknadiv.
“Pozivanje na primjere s neradnim nedjeljama u zemljama poput Njemačke ili Austrije, padaju u vodu kada se, kao primjer, uzmu zemlje poput Italije, gdje nema zabrane rada nedjeljom”, kazao je stručnjak za maloprodaju Slobodan Školnik.
On smatra da će neradna nedjelja teško pogoditi neke poslodavce i očekuje da će oni zaštitu zatražiti na Ustavnom sudu, gdje će zatražiti ravnopravnost učesnika na tržištu, ali i zaposlenih u različitim djelatnostima.
