S jedne strane će se naći zahtjevi sudaca, a s druge ponuda Ministarstva pravosuđa i uprave koje planira povećanje plaća sudaca i tužitelja. Ono bi u najvećem postotku obuhvatilo općinske suce i tužitelje koji su u prosjeku plaćeni samo 1670 eura neto. Njima bi se plaće povećale za više od 300 eura, odnosno 22 posto, i to od rujna.
Hina prenosi kako Udruga hrvatskih sudaca (UHS) smatra da to nije dovoljno i traži povećanje od 1300 eura. Ističu da osnovna plaća suca prvostupanjskog suda ne smije biti manja od plaće bilo kojeg sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu, što znači da neto plaća mora biti 3000 eura.
"Tražena plaća mora biti isplaćena do 1. lipnja 2023., a cjeloviti zakon kojim će se urediti plaće, mirovine i druga materijalna prava sudaca mora biti donesen do 1. listopada 2023.", zaključak je UHS-a usvojen 31. ožujka na zboru udruge u Dubrovniku. Ne udovolji li Vlada zahtjevu, suci najavljuju mjere upozorenja, odnosno bijeli štrajk. Organizirat će, kažu, prosvjed na Markovu trgu u Zagrebu, prvostupanjski suci radit će samo na hitnim predmetima, a drugostupanjski suci neće otpremati odluke.
Sudačka udruga je prije tjedan dana pismeno zatražila sastanak s premijerom s kojim žele dogovoriti dugoročnu i sveobuhvatnu strategiju pristupa plaćama u pravosuđu.
Kada je riječ o sudačkim plaćama, sudac Vrhovnog suda i predsjednik UHS-a Damir Kontrec kaže kako je ideja da suci prvog stupnja napreduju kao i suci drugog stupnja u platnim razredima i da se unutar njih vidi napredovanje te da oni koji ne žele ići na viši sud i raditi na drugačiji način, imaju osigurane primjerene plaće i da su motivirani ostati prvostupanjski suci.
Plaće, međutim, nisu jedini razlog nagomilanog nezadovoljstva. U zaključcima UHS-a se spominje povećanje plaća svih službenika kako bi sudovi mogli funkcionirati te adekvatno informatičko opremanje sudova.
Iznimno niske plaće službenika, zapisničara i drugih već dulje vrijeme su uzrok odljeva kadra, što dovodi do toga da sucima više nema tko pisati zapisnike, piše Jutarnji list.
