Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji se obilježava 17. listopada civilne udruge okupljene oko Kuće ljudskih prava poručuju kako hrvatska Vlada mora učiniti više za ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava i suzbijanje siromaštva.
Recentne zdravstvene, političke, ekološke i ekonomske krize prijete poništavanju napora koji su prošlo desetljeće učinjeni u suzbijanju siromaštva. Na globalnoj razini procjene UN-a govore u prilog zaustavljanju postignuća u suzbijanju siromaštva, pa čak i pogoršavanje stanja. U 2020. bilo je 100 milijuna ljudi više koji su patili od pothranjenosti u odnosu na 2019. godinu. Globalni trendovi trebaju alarmirati i Hrvatsku koja godinama nema adekvatan odgovor za smanjenje siromaštva i progresivno ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava, upozoravaju udruge.
“Podaci su poražavajući - gotovo petina građana u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva. Posebno su ranjivi građani koji žive u samačkim kućanstvima, žene i starije osobe. Svaka druga žena u samačkom kućanstvu te svaka druga osoba starija od 65 godina koja živi sama, u riziku je od siromaštva. Svaka treća jednoroditeljska obitelj ili obitelj u kojoj žive starije osobe u riziku su od siromaštva. Čak četvrtina građana teško spaja kraj s krajem. Iako je više od 19 posto građana siromašno, tek jedan posto prima socijalnu pomoć i druga s ovim povezana prava. Iznos od tisuću kuna (133 eura) socijalne pomoći nije dovoljan. Minimalna plaća od niti četiri tisuće kuna je daleko od dostojanstvene. Prijevoz, energenti i hrana postaju sve skuplji, što pogotovo pogađa građane u ruralnim sredinama, na područjima koja su najviše pogođena emigracijom i nestankom radnih mjesta. U urbanim područjima, posebice u velikim gradovima, troškovi stanovanja strelovito rastu. Ovi pritisci vode ka zaduživanju, povećanju blokiranih i ovršenih građana i rastu siromaštva zaposlenih”, navodi se u priopćenju.
Mjere suzbijanja siromaštva do sada su uglavnom bile usmjerene na ublažavanje posljedica i na suzbijanje ekstremnog siromaštva, a nisu bile dovoljno učinkovite za prevenciju siromaštva u cjeloživotnoj perspektivi, smatraju civilne udruge te poručuju kako je sada krajnji čas da država poveća minimalnu plaću, poveća iznos socijalne pomoći na prag rizika od siromaštva, uskladi mirovine s troškovima života, proširi i unaprijedi dostupnosti socijalnih usluga i osigura priuštivo stanovanje.
Civilne udruge okupljene oko Kuće ljudskih prava Zagreb traže od Vlade Hrvatske da jače zaštiti građane od povećanja troškova, uvede snažne i ciljane mjere suzbijanja i međugeneracijskog prijenosa siromaštva te da olakša pristup i unaprijedi sustav obrazovanja, tržišta rada, socijalnih i zdravstvenih usluga.
