Zdravstvo, posljedice potresa, pravo na dobro upravljanje, socijalna skrb i siromaštvo, posebno prava starijih osoba, govor mržnje u javnom prostoru, diskriminacija i Romi kao najdiskriminiranija skupina, zviždači, migracije, policija i zatvori problematična su područja stanja ljudskih prava u Hrvatskoj.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, opisano u novom godišnjem izvješću za 2022. godinu, u kojem se donosi i 170 preporuka za jačanje prava građana.
Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu je rano upozorenje na pukotine u mreži zaštite ustavnih i zakonskih prava građana, sadrži preko 60 različitih tema koje se prikazuju kroz primjere i pritužbe građana.
"Glavni zaključak je da nema značajnog napretka kada govorimo o stanju ljudskih prava niti u jednom području“, navela je Šimonović Einwalter.
Naglasila je da područja koja ističe kao problematična su zdravstvo, posljedice potresa, pravo na dobro upravljanje koje se tiče gotovo svih područja, socijalna skrb i siromaštvo, posebno prava starijih osoba, neprihvatljiv govor i govor mržnje u javnom prostoru, diskriminacija i Romi kao najdiskriminiranija skupina, prijavitelji nepravilnosti odnosno zviždači, migracije, policija i zatvori.
Pravo na zdravlje područje je u kojem je u prošloj godini zaprimljen najveći broj pritužbi građana, ukazuju na neadekvatno i nepravodobno liječenje, propuste u informiranju pacijenata, lošu komunikaciju liječnika koji liječe iste osobe, nedostupnost zdravstvene zaštite kroz preduge liste čekanja, na otocima i izvan velikih gradova. Upozorava se kako je smrtnost od raka u Hrvatskoj među najvišima u Europskoj uniji te kako se velik broj smrtnih slučajeva mogao izbjeći adekvatnom zdravstvenom zaštitom, kao i na nedostatak palijativne skrbi te brojne druge probleme.
Problematično je i pravo na dobro upravljanje, a tiče se odnosa javnih institucija prema građanima i njihovim pravima jer su građani izloženi neadekvatnim, općenitim odgovorima i prebacivanju odgovornosti, što dovodi do nepovjerenja građana u institucije.
Prespora obnova nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji i Zagrebu za posljedicu ima narušena građanska i ljudska prava osoba koje se još uvijek, godinama, nalaze u privremenom smještaju i kontejnerima. Te osobe ponekad nemaju pristup pitkoj vodi, izložene su hladnoći, a spora obnova uzrokuje dodatno propadanje nekretnina te narušava sigurnost prolaznika.
"Stopa rizika od siromaštva porasla je na 19,2 posto, no unatoč tome drastično manji broj građana prima zajamčenu minimalnu naknadu, s 39.000 u 2018, taj broj je u 2022. godini pao na 28.000 korisnika ove pomoći“, navela je pravobraniteljica.
U Hrvatskoj živi 22,4 posto osoba starijih od 65 godina koje često žive same i imaju probleme u podmirenju osnovnih životnih potreba.
Govor mržnje naglašeno je bio prisutan u 2022. godini na internetu, pogotovo na društvenim mrežama, izostaje osuda govora mržnje od strane javnih osoba, što je prisutno i u 2023. u izostanku osude napada na strane radnike u Zagrebu.
Najviše pritužbi na diskriminaciju je na polju rada i zapošljavanja, zatim na osnovi etničke pripadnosti gdje su najdiskriminiraniji Romi čija djeca pohađaju segregirane razrede. Diskriminirani su i strani radnici jer nemaju mogućnost učenja hrvatskog jezika, ali i po radnim pravima.
Izvješće ukazuje na narušena ljudska prava migranata koji se nalaze u detenciji, narušena prava na slobodu kretanja i pristup odvjetniku. Policija nezakonito koristi sredstva prisile i lišava slobode ne samo migrante, nego i druge građane, a službenici se neprofesionalno odnose prema građanima. U zatvorima su prijavljeni neadekvatna zdravstvena skrb i loši uvjeti smještaja.
Pučka pravobraniteljica upozorila je kako izvješće za 2021. godinu još uvijek nije raspravljeno na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora te je izrazila nadu da će izvješće za 2022. biti raspravljeno u tekućoj godini s obzirom da je i Europska komisija, u Izvješću o vladavini prava, Hrvatskoj preporučila sustavniji odgovor na preporuke pučke pravobraniteljice, kao i njene zahtjeve za informacijama.
Izvješće pučke pravobraniteljice svake godine podnosi se na uvid Hrvatskom saboru kako bi se zakonodavno tijelo pravilno usmjerilo u donošenju adekvatnih zakonskih akata.
