Hrvatska: Beskućništvo treba priznati kao stambeni status

"U Hrvatskoj situacija nije zadovoljavajuća, u prihvatilištima i prenoćištima ima samo 420 mjesta dok je po našoj procjeni negdje blizu 2000 beskućnika. Samo u vagonima oko zagrebačkog Glavnog kolodvora spava stotinjak ljudi", rekao je izvršni direktor Hrvatske mreže za beskućnike Zvonko Mlinar na tribini koju je organizirala udruga Pravo na grad.

Rast režija i stanarina najveći udar na siromašne

Rast režija i stanarina najveći je udar na siromašne i one koji su u riziku beskućništva, rekao je direktor te organizacije koja okuplja 18 udruga.

„Svakodnevno nam se javljaju ljudi koji su do jučer uspijevali platiti neko podstanarstvo. Često nazivamo oglase za svoje korisnike za najam neke sobice, ali ni na Kozari boku više ne možete naći najam sobe s korištenjem kupaonice ispod 200 eura“, kazao je.

Osim rasta cijena stanovanja, problem je i to što beskućništvo trenutno nije stambeni status koji se vrednuje prilikom odlučivanja o dodjeli gradskih stanova u najam. Predsjednik povjerenstva Grada Zagreba za dodjelu stanova u najam Marin Živković kazao je da se to mora promijeniti, a također treba pojačati i socijalne kriterije.

„Jedan od stambenih statusa koji se ne boduje je beskućništvo, a najviše se boduje ukoliko netko živi s roditeljima ili u podstanarstvu“, rekao je Živković.

Dodao je da gotovo 80 posto bodova prilikom dodjeljivanja gradskih stanova u najam odlazi na vrijeme prebivanja u Zagrebu i stambeni status.

U pripremi su zato nove odluke koje će najviše bodovati razinu primanja prijavljenih osoba, zdravstveni status te stambeni status, pogotovo kad se radi o beskućnicima ili mladim osobama koje izlaze iz alternativne skrbi, poručio je Živković.

Novi model upravljanja stambenim prostorima

Osim jačanja socijalnih kriterija kod dodjele stanova, predsjednik gradskog povjerenstva najavio je i novi model u upravljanju stambenim prostorima.

„Raspisivat ćemo natječaj za udruge i druge institucije ili ustanove koje će se moći prijavljivati za stambene prostore, prezentirati način na koji će s njima upravljati tako da mogu zbrinuti neku osobu, organizirati zajedničko stanovanje ili nešto treće“, istaknuo je.

Mlinar napominje da je potrebno poticati osnivanje stambenih zajednica za mlade iz alternative skrbi i mlade beskućnike, te otvoriti još jedno prihvatilište u Zagrebu.

S druge strane, beskućnici uskoro neće moći računati na uslugu 'dnevnog boravka', odnosno prostorije u kojima bi im se pružala okrjepa, pomoć i podrška.

„Dnevni boravci financiraju se projektno, a sad smo u fazi da ćemo nakon 31. svibnja zatvoriti gotovo sve dnevne boravke jer ministarstvo nadležno za socijalnu politiku još nije objavilo natječaje za buduću projekte“, upozorio je Mlinar.

Hrvatska je krajem 2021.godine donijela Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti čiji je cilj smanjiti stopu siromaštva na 15 posto do 2027. godine. Međutim, u izradi tog plana nisu sudjelovale organizacije civilnog društva koje predstavljaju ranjive skupina, napomenula je koordinatorica Kuće ljudskih prava Tina Đaković.

„Plan ne targetira čitav niz ranjivih skupina i ne sadrži inovativne mjere za koje možemo reći da će donijeti značajni napredak do 2027. godine. Postoje ciljane mjere koje se odnose samo na branitelje, djecu s teškoćama u razvoju i djecu u riziku od siromaštva“, kazala je Đaković.