U Hrvatskoj je u 2021. godini preminulo 62.712 osoba.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, veliki broj građana preminuo je usljed problema s krvotokom, od kancerogenih oboljenja, od endokrinih te od mentalnih bolesti.
Pored značajnog broja preminulih, porazna je činjenica i da hrvatsko stanovništvo prednjači u Evropskoj uniji po rizičnim ponašanjima - pušenju, konzumaciji alkohola, pretilosti i tjelesnoj neaktivnosti, što, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kao i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uveliko utječe na životni vijek građana i na kvalitet života.
"Na drugom smo mjestu po indexu tjelesne mase, gora od nas je samo Malta. Po udjelu pušača blizu smo vrha EU, isto tako i po udjelu ljudi koji piju alkohol", istakao je direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Mentalni poremećaji – vodeći uzrok hospitalizacije
Prema pokazateljima HZJZ-a, mentalni poremećaji koji su veoma često uzrokovani alkoholom, već desetljećima su vodeći uzrok hospitalizacija, na drugom mjestu je šizofrenija, a slijede depresija i PTSP.
HZJZ upozorava da je 80 posto hospitaliziranih zbog mentalnih bolesti prepoznato kroz hitni bolnički prijem, što govori da je izostalo rano prepoznavanje na nivou primarne zdravstvene zaštite i adekvatno liječenje na tom nivou ili u izvanbolničkim uvjetima.
No, hrvatski zvaničnici su odlučili raditi na poboljšanju zdravstvene situacije.
Kako navode, radit će se više na prevenciji i ranom otkrivanju bolesti.
Naime, u pripremi je testna faza programa za rano otkrivanje porodične hiperholesterolemije te je već počelo vađenje krvi budućim učenicima prvog razreda osnovne škole.
Također, u toku je izrada akcijskog plana za prevenciju debljine.
Hrvatska će uskoro uvesti nacionalni program za rano otkrivanje i prevenciju melanoma, a radi se i na programima ranog otkrivanja raka prostate i želuca.
Nakon privremenog zaustavljanja, ponovo se pokreće i Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice novom metodologijom.
Akcijski plan za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2025. godine “težak” je 8,5 milijardi eura.
Zvaničnici Hrvatske uveliko će raditi i na prepoznavanju i pravovremenom liječenju mentalnog zdravlja. Zbog toga je formiran Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine čiji je cilj definiranje dugoročnih ciljeva za unapređenje postojećih i razvoj novih modela zaštite mentalnog zdravlja, kako bi se smanjila pojava mentalnih poremećaja i invaliditeta povezanih s njima.
