Vrijednost proizvodnje lijekova u svijetu danas iznosi oko 251 milijardu eura i bilježi godišnju stopu rasta 8 do 10 posto. Time zauzima treće mjesto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji hemijske industrije.
Zbog velike važnosti farmaceutskih proizvoda u sistemu zdravstvene zaštite, posvećuje im se posebna pažnja.
Tim povodom, u ovom tekstu istražili smo stanje farmaceutske industrije u zemljama regije Balkana, odnosno u kojoj mjeri države uvoze i izvoze lijekove i farmaceutske proizvode.
Izvoz lijekova iz BiH
Uvoz farmaceutskih proizvoda i lijekova u Bosnu i Hercegovinu, ali i njihov izvoz povećan je tokom 2021. godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Prema njihovim podacima, u toku 2021. godine uvezeno je 7.562.426 kilograma lijekova ukupne vrijednosti 544.646.185 KM, ili 278,4 miliona eura.
Najviše lijekova došlo je iz Njemačke, i to u vrijednosti od 52,2 miliona eura. Zatim slijedi uvoz iz Slovenije u vrijednosti od 40,3 miliona eura, te Francuske u iznosu od oko 26 miliona eura, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje.
Tokom 2020. godine u BiH je uvezeno 6.754.086 kilograma lijekova ukupne vrijednosti 267,6 miliona eura. U 2019. godini je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 7.756.617 kilograma lijekova vrijednosti 256,3 miliona eura.
Sa druge strane, tokom 2021. godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno 1.610.445 kilograma lijekova vrijednosti 69,6 miliona eura. Tokom 2020. godine iz BiH je izvezeno lijekova vrijednosti 66,6 miliona eura.
Najviše lijekova je 2021. godine izvezeno u Rusiju, i to 868.799 kilograma vrijednosti 41,5 miliona eura. Nakon Rusije, slijedi izvoz u Srbiju, i to ukupne vrijednosti 14,8 miliona eura, pokazuju podaci UIO BiH.
Farmaceutska industrija Srbije
Farmaceutska industrija Srbije u 2020. godini povećala je proizvodnju za 2,3 posto u odnosu na 2019. godinu, dok je izvoz porastao za 5 posto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
U 2020. godini u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata zabilježeno je 4.498 zaposlenih, što je za 0,7 posto manje u odnosu na 2019. godinu.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, 2020. godine je izvoz proizvoda farmaceutske industrije iznosio 465,7 miliona eura, što je 2,7 posto od ukupnog izvoza Srbije. U odnosu na 2019. godinu, zabilježen je rast izvoza od 5,4 posto.
U istom periodu uvoz je dostigao 1,5 milijardi eura, s rastom od 21,1 posto i činio je 6,5 posto ukupnog uvoza.
Izvoz lijekova iz Hrvatske
Od januara do maja 2020. godine iz Hrvatske je izvezeno farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 371,6 miliona eura, što predstavlja pad od 13 posto u poređenju s prvih pet mjeseci 2019. godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
U istom periodu uvoz farmaceutskih proizvoda dosegao je iznos od 729,9 miliona eura. Ako se to uporedi s istim periodom 2019. godine, uvoz farmaceutskih proizvoda porastao je za čak 21,5 posto.
U 2019. izvoz farmaceutskih proizvoda dosegnuo je 1,02 milijarde eura. To predstavlja povećanje od 12 posto u odnosu na 2018. godinu. U 2019. godini uvezeno je farmaceutskih proizvoda u vrijednosti 1,4 milijarde eura.
Ovo povećanje uvoza od 13,4 posto na međugodišnjem nivou dodatno je smanjilo pokrivenost uvoza izvozom farmaceutskih proizvoda na 76,6 posto u 2019. godini.
Farmaceutska industrija u Crnoj Gori
Crna Gora godišnje u prosjeku uveze lijekova i medicinskih proizvoda u vrijednosti od oko 101 miliona eura.
Prema podacima Uprave za statistiku – MONSTAT o ukupnoj vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni u prvih šest mjeseci 2022. godine, u strukturi uvoza značajno mjesto zauzimaju i medicinski i farmaceutski proizvodi.
Prema tome, u prvih šest mjeseci Crna Gora je na uvoz ovih proizvoda potrošila 75,9 miliona eura, što je 13,6 posto više nego godinu raniju u istom periodu.
Kako pokazuju podaci MONSTAT-a, izvoz farmaceutskih proizvoda 2019. godine iznosio je 101,2 miliona eura, a uvoz oko 101 milion eura. Crna Gora je 2020. godine izvezla farmaceutske proizvode u vrijednosti od oko 104,3 miliona eura, a uvoz je činio oko 96,6 miliona eura.
Crna Gora najviše farmaceutskih proizvoda uvozi iz Njemačke, a potom iz Švicarske, Srbije, Holandije i Ujedinjenog Kraljevstva.
Najveće svjetske farmaceutske kompanije
Farmaceutska industrija imala je vrlo uspješnu 2021. godinu. Deset najvećih farmaceutskih kompanija po prihodima obuhvata pet država i donijele su zbirnih 734,8 milijardi dolara, ili 697,4 milijarde eura prihoda i 130,6 milijardi dolara, ili 123,9 milijardi eura dobiti, prema podacima Fortune Global 500 za 2022., objavljenom krajem prošle godine.
Farmaceutske kompanije zastupljene na Global 500, koji rangira najveće svjetske kompanije po prihodima, ostvarile su u prosjeku rast dobiti od 98,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Pandemija COVID-19 pružila je ogromnu priliku nekim farmaceutskim kompanijama da prošire svoje poslovanje jer su se uključile u proizvodnju i distribuciju vakcina.
China Resources je bila vodeća svjetska farmaceutska kompanija po prihodu, pojavivši se na 70. mjestu na ovogodišnjem Global 500. Kompanija je ostvarila 113,5 milijardi eura prihoda i 4,3 milijarde eura profita.
Potom na listi vodećih svjetskih farmaceutskih kompanija slijedi kineski Sinopharm sa 103,2 milijarde eura prihoda i 11,6 milijardi eura dobiti.
Američki Johnson&Johnson je treći na listi sa prihodom od 89 milijardi eura i dobiti od 19,8 milijardi eura. Slijedi američka kompanija Pfizer sa prihodom od 77 milijardi eura i profitom od 20,8 milijardi eura.
Na petom mjestu je švicarska Roche grupa sa 68,3 milijarde eura prihoda i profitom od 14,4 milijarde eura. Potom slijedi američki AbbVie sa ukupnim prihodom od 53,3 milijarde eura i dobiti od 10,9 milijardi eura.
Švicarski Novartis se nalazi na sedmom mjestu liste sa prihodom od 50,2 milijarde eura i dobiti od 22,8 milijardi eura. Na listi slijedi njemačka farmaceutska kompanija Bayer, koja je ostvarila prihod od 49,4 milijarde eura i dobit od 1,1 milijardu eura.
Američki Merck je deveti sa prihodom od 48,6 milijardi eura i dobiti od 12,3 milijarde eura, a na desetom mjestu liste nalazi se britanska kompanija GSK sa prihodom od 44,5 milijardi eura i profitom od 5,7 milijardi eura.
8 jan. 2023
TRT Balkan
Povezane vijesti
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Srbija: Okupljanja u više gradova u znak sećanja na žrtve iz Novog Sada
Grupe građana su se na poziv opozicije i nekih građanskih inicijativa okupile u Beogradu, Novom Sadu i drugim gradovima da bi na 15 minuta zastali i odali počast stradalima, ali je zbog blokade saobraćaja došlo do više incidenata.
Zaustavimo femicid: U BiH u posljednjih šest godina ubijeno više od 60 žena
Sesijom o femicidu “Ujedinjeni poziv na akciju” u Sarajevu je počela kampanja “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” pod sloganom "Isključimo nasilje zajedno“ i uz poruke #zaustavimofemicid i #nemaizgovora, kampanju provodi UN Women BiH.
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.
