Na pitanje koliko je takvih skupina, Božinović je odgovorio da nitko neće reći egzaktnu brojku, ali da ih nema u tolikoj mjeri da se s njima ne može nositi.     Foto: Hina

''To bih nazvao fenomenom koji nije isključivo nacionalni i koji ima jednu širu dimenziju'', kazao je Božinović u srijedu u izjavi medijima nakon sjednice Vlade RH.

Božinović je rekao da postoji sve veći broj skupina koje na različite načine radikaliziraju prije svega mlade ljude te da postoje izmjene u obrascu rada terorističkih skupina.
''U zadnjih nekoliko godina nema terorističke skupine koja je preuzela odgovornost za neki teroristički akt u Europi, ali ima dosta radikaliziranih pojedinaca koji su u kontaktu, bilo izravno ili preko društvenih mreža i posebnih platformi, a koje prihvaćaju određenu ideologiju i nasilje kao oblik rješavanja problema'', precizirao je dodajući da je to neprihvatljivo i za osudu.

Dodao je da se s time nose hrvatska policija i druge policije te da na tragu toga službe u Europi koordiniraju svoje aktivnosti u sklopu priprema ili radikalizacije koja može dovesti do akcija. ''Cijeli sustav mora naći odgovor na takve kvalifikacije'', istaknuo je.

Upitan koji je zajednički nazivnik tih organiziranih kriminalnih skupina, Božinović je odgovorio kako postoje različite vrste ekstremizama i terorizama, odnosno njihovih motiva.
''Oni mogu biti religijski, civilizacijski, anarhistički. Posljednjih godina je evidentirana migracija QAnon ideologije iz SAD-a na područje Europe koja okuplja platforme, koje nisu ove koje koristimo svakodnevno, pa je tu EU čak donijela određena pravila i direktive o uklanjanju terorističkog sadržaja. Međutim, vidite da oni nalaze način kako razmjenjivati poruke, kako se organizirati i to je posao koji, nažalost, postaje permanentan'', precizirao je.

Žrtve i pojedinci koji padaju pod utjecaj ekstremističkih skupina

Božinović je naglasio kako nema nikakvih naznaka da bi se to moglo umanjiti u nadolazećim godinama.
''Govorim o jednom općenitom obrascu. U EU su to najčešće teoretičari zavjera, ljudi koji prosvjeduju protiv COVID-19, protuepidemijskih mjera, ovih ili onih odluka vlasti, zapravo ljudi koji odbijaju, a vjerojatno nisu ni kapacitirani za raspravu o tim problemima, nego pribjegavaju nasilju kao načinu kako riješiti te svoje probleme'', pojasnio je.

Nadodao je da su u svemu tome žrtve, osim građana, i pojedinci koji potpadaju pod utjecaj tih skupina i osobe koje najčešće imaju određene socijalne ili druge probleme.
''Na njih se može utjecati i možda im se učini da je to način kako riješiti svoje probleme ili riješiti probleme svijeta'', rekao je.

Na pitanje koliko je takvih skupina, Božinović je odgovorio da nitko neće reći egzaktnu brojku, ali da ih nema u tolikoj mjeri da se s njima ne može nositi.

Upitan kada se posljednji put čuo s premijerom Plenkovićem, za kojeg je u srijedu potvrđeno da je pozitivan na koronavirus, zbog čega mu je određena mjera izolacije, Božinović je odgovorio kako su njih dvojica bili u kontaktu prije pet dana te da se premijer osjeća dobro.

Istaknuo je kako je riječ o blažoj varijanti virusa i da će se premijer vratiti po isteku izolacije. Na pitanje kako ocjenjuje ulogu potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda koji je zbog premijerove izolacije u srijedu vodio sjednicu Vlade, Božinović je odgovorio: ''sjajno, generalski''.

HINA