„Naravno da uvijek može i treba biti bolje, zato stalno unapređujemo poslovne procese, materijalni status i plaće policijskih službenika. Siguran sam da će policija iz godine u godinu biti sve bolja i efikasnija u obavljanju svojih poslova”, izjavio je Božinović koji je došao u Sabor zastupnicima predstaviti Izvješće u radu policije u prošloj godini.
Iznoseći niz statističkih podataka o radu policije, ministar je posebno istaknuo da koeficijent razriješenosti kaznenih djela iznosi 71,6 posto i četvrtu je godinu za redom iznad 70 posto.
Što se tiče krijumčarenja ljudi rekao je da je porast kaznenih djela iznosio 64 posto, a porast prijavljenih počinitelja 108 posto.
U područja gospodarskog kriminaliteta i korupcije, dodao je, zabilježeno je manje kaznenih djela i manje prijavljenih počinitelja u odnosu na 2022. ali ukupna materijalna šteta utvrđena tim kaznenim djelima bila je 83,2 posto viša i iznosila 651 milijun eura.
Policija je bila efikasna i u prekidanju lanaca organiziranog kriminala, pogotovo kada je riječ o kriminalu droge. Tu je hrvatska policija prepoznata kao regionalni lider kojoj se povjeravaju najsloženije akcije te vrste od strane Europola, Interpola i drugih organizacija, naglasio je.
Dok su HDZ-ovi zastupnici hvalili izvješće i rad policije, oporba je posebno upozorila na stanje u prometu i rast broja prometnih nesreća, te rast kaznenih djela obiteljskog nasilja .
Božinović se složio da ne možemo biti zadovoljni stanjem u prometu, ali i istaknuo kako osim policije kao represivnog aparata moraju se uključiti i ostali dionici u društvu kako bi se stanje popravilo, posebno istaknuvši edukaciju o kulturi sudjelovanja u prometu.
Unatoč nikad većem prometu na cestama, imamo najmanji broj poginulih otkad se prate podaci, to nije došlo s neba već je posljedica rada policije, napomenuo je.
Što se tiče nasilja u obitelji, Božinović je kazao da ni tu ne možemo biti zadovoljni, ali i dodao kako je porast broja prijava posljedica većeg povjerenja u policiju i usmjeravanja žrtvi da podnose kaznene a ne prekršajne prijave.
Dragana Jeckov (SDSS) ukazala je i na povećanje broja kaznenih djela motiviranih mržnjom, za 60 posto, a koja su najčešće motivirana etničkim i nacionalnim podrijetlom.
