Od početka rata u Ukrajini, tačnije od 24. februara ove godine, do 21. augusta u Bosnu i Hercegovinu, prema podacima Granične policije BiH, ušla su 31.153 državljanina Ukrajine, prenosi Fena. Neki od njih, u zavisnosti od statusa, u Bosni i Hercegovini zadržavali su se duže, neki kraće.
No, kakva je trenutna situacija s državljanima Ukrajine u BiH?
“U skladu s Odlukom Vijeća ministara BiH o odobrenju privremenog boravka po osnovu humanitarnih razloga za državljane Ukrajine, koja je donesena 20.04.2022. godine, do sada je 114 državljana Ukrajine regulisalo svoj boravak u BiH po ovom osnovu”, poručeno je za TRT Balkan iz Službe za poslove sa strancima BiH.
I Srbija i Hrvatska postale dom Ukrajincima
Prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, od 25. februara do danas u ovu zemlju su ušle ukupno 22.062 raseljene osobe iz Ukrajine, od kojih žena 10.990 (49,8%), muškaraca 3.723 (16,9%) i djece 7.349 (33,3%). U cilju osiguranja njihovog što ugodnijeg boravka, hrvatska civilna zaštita je u upotrebu stavila 46 objekata za zbrinjavanje raseljenih osoba, jednu kompaniju za pranje veša te jednu kompaniju za prevoz. Mobilizirana su 22 objekta (3 prihvatna i 19 kolektivnih smještaja), a na temelju javne nabavke osobe su smještene u 24 objekta (kolektivni smještaj).
Istovremeno, prema podacima Komesarijata za izbjeglice i migracije Republike Srbije, prve izbjeglice iz Ukrajine već 8. marta ove godine smještene su u prihvatni centar u Vranju. Riječ je o smještaju za četiri porodice koje su došle iz Kijeva, Donbasa i drugih dijelova Ukrajine. Od tada je kroz Srbiju, koja im poput drugih evropskih zemalja daje status privremene zaštite, prošao znatan broj Ukrajinaca, a proteklog mjeseca ih je, prema riječima Olge Antonove, počasne konzulke Ukrajine u Srbiji, bilo blizu 5.000, navodi Radio Slobodna Evropa.
Imaju li Ukrajinci šansu za zaposlenje u našoj regiji?
Na osnovu pisanja hrvatskih medija, Ukrajinci u Hrvatskoj u posljednje vrijeme sve lakše pronalaze posao, upravo zahvaljujući činjenici da imaju veliku podršku hrvatske države, a posebno ona kategorija ljudi kojoj je blizak svijet informacijskih tehnologija. Naime, posljednjih mjeseci u Hrvatsku je doselilo nekoliko stotina IT inžinjera, a nekoliko IT kompanija preselilo je svoje urede iz Ukrajine u Hrvatsku. Sve to se dešava zbog snažne hrvatske osude ruske agresije, te zbog činjenice da je Hrvatska članica Evropske unije. No, najbitniji razlog je, prema riječima Adnana Smailbegovića, predsjednika Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, iskorak Hrvatske koja je shvatila da zapošljavanje stranaca predstavlja budućnost za razvoj domaće ekonomije.
“U Hrvatskoj trenutno radi blizu 90.000 stranih državljana, među kojima su i pojedini Ukrajinci, dok Bosna i Hercegovina zapošljava oko 2.500 stranaca i, prema mojim podacima, nijednog Ukrajinca. Procedure u BiH su itekako kompleksne i spore. Ukoliko bi se stranac upustio u proceduru zapošljavanja u BiH, ista bi trajala minimalno šest mjeseci, te bi zahtijevala dostavljanje više od 20 dokumenata. A vrlo je izvjesno da osoba koja je u bijegu od rata nije ponijela diplomu ili dokaz o nekažnjavanju”, objašnjava Smailbegović za TRT Balkan.
Ukrajinka sa sarajevskom adresom
Lesiju Bašić ljubav je ponukala da napusti svoju rodnu Ukrajinu i sreću potraži u Bosni i Hercegovini, ne sluteći da će nekoliko godina kasnije njena država doživjeti ratnu sudbinu. Prošlog mjeseca ruski projektili pogodili su energetska postrojenja u Ukrajini, što je izazvalo nestanak struje u nekoliko regija, a upravo taj događaj bio je kap koja je prelila čašu za Lesiju. Tada odlučuje i svoju majku dovesti u Sarajevo, u kojem će provesti nadolazeću zimu.
“Nestabilna situacija u vezi sa strujom, grijanjem, ali i stalnim uzbunama uzrokuje iznimno tešku situaciju za sve stanovnike, a naročito za one starije. Iako je u kijevskoj regiji bilo i mirnijih perioda, najstresniji je svakako bio 24. august, na sam Dan nezavisnosti Ukrajine, kada je ispaljen rekordan broj raketa. Sve to negativno utječe na psihološko stanje moje majke koja, zbog svega navedenog, noćima ne spava”, poručuje Bašić za TRT Balkan.
Rat u Ukrajini doveo je i do prekidanja familijarnih veza unutar njihove porodice, s obzirom na činjenicu da je porodica Lesijine majke porijeklom iz Rusije.
“Nažalost, pojedini članovi naše porodice više vjeruju ruskoj propagandi nego nama, direktnim svjedocima rata, stoga je prekidanje kontakata s njima bilo neminovno”, zaključuje Bašić.
Iako su mnogi njeni prijatelji izbjegli iz Ukrajine, usljed ratnih dešavanja, većina njih se ipak odlučila vratiti u svoj dom jer, kako Lesija kaže, “dom je dom, pa makar bio i nesiguran.”
