Balkan ima mnogo bogatih nalazišta koja su arheološki neiskorištena, a koja datiraju još od starijeg kamenog doba.                 Foto: Muzej krapinskih neandertalaca

Na pitanje koliko je važna promocija arheoloških istraživanja i koliko su ona značajna za razvoj turizma i historije naroda na ovom području, kustosica Zemaljskog muzeja Adisa Lepić izjavila je da su arheološka istraživanja zasigurno omiljeni dio posla jednog arheologa.

“S njima dolazi do raznih otkrića o načinu življenja, umiranja i svim drugih aspektima života zajednica i pojedinaca u prošlosti. Za društvo danas arheološka istraživanja i očuvanje kulturnog naslijeđa ima nekoliko benefita. Mnogi ljudi vole da znaju prošlost svoj kraja, svog grada i države i znači im kada se pronađe nešto novo, kada se otkrije i rasvijetli svaki djelić prošlosti. Na koncu, mi to sve vežemo za naš identitet. S druge strane, veliki i dobro očuvani arheološki lokaliteti postaju arheološki parkovi adaptirani za posjetitelje, doprinos turizmu i razvoju očuvanja i prezentiranja kulturnog dobra. Na neki način arheološki lokaliteti su doslovno muzeji in situ, a sa napretkom tehnologije imamo mogućnosti da potpuno "oživimo" jedan period pomoću VR tehnologije. To je nešto što nijedan turista neće zaobići - putovanje u daleku prošlost”, izjavila je Lepić za TRT Balkan.

Balkan ima mnogo bogatih nalazišta koja su arheološki neiskorištena, a koja datiraju još od starijeg kamenog doba.

Naprimjer, Crkva svetog Nikole se spominje još u 13. stoljeću. Nalazi se na području današnjeg Visokog. Ona je krunidbeno i grobno mjesto brojnih bosanskih kraljeva, a tu je pronađen i grob kralja Tvrtka I Kotromanića.

Lepenski Vir je sasvim slučajno otkriven 1965. godine u Srbiji. Za sedam faza naselja i 136 objekata se pretpostavlja da datiraju iz neolita. Pronađene kamene ribe sugerišu da se ovdje živjelo zbog blizine rijeka.

U posljednjih nekoliko godina u Srbiji je otkriveno nekoliko značajnijih arheoloških otkrića, poput kupatila cara Konstantina, nalazišta Glac i ostalih, prenosi BBC.

Krapina u Hrvatskoj je jedno od najvećih nalazišta u regiji ostataka praljudi u regiji.
Otkriveni su 1899. godine, a stari su više od 125.000 godina.

Pored Krapine, vrijedno je posjetiti i Pulu, NP Brijune i mnoge druge lokalitete.

Ukoliko vas intrigira život pećinskih ljudi, onda treba da znate da u Crnoj Gori možete naći jednu od najbogatijih pećina u Evropi, u kojoj se može pratiti njihov način života i razvoj kroz vrijeme.

Crvena stijena je najznačajniji prahistorijski lokalitet u Crnoj Gori.
Dokaz je o boravku Homo sapiensa na ovom području još prije 100.000 godina.

Naša regija ima bogatu historiju, a u tekstu su spomenute samo neke lokacije. Arheolozi u regionu se nadaju da će arheološki parkovi biti u budućnosti adaptirani za posjetitelje, doprinijeti turizmu i razvoju očuvanja kulturnih dobara.


TRT Balkan