Fleksibilni radni aranžmani poput onih koji su uvedeni tokom krize COVID-19 nisu dobri samo za zaposlene, već podstiču i produktivnost i bolji krajnji rezultat poslovanja, saopštile su Ujedinjene nacije.
U svom prvom izvještaju koji se fokusira na ravnotežu poslovnog i privatnog života objavljenom u petak, Međunarodna organizacija rada UN-a (ILO) ocijenila je efekte radnih sati, radnog vremena i rasporeda radnog vremena na dobrobit osoblja, kao i na poslovne rezultate.
„Ovaj izvještaj pokazuje da ako primijenimo neke od lekcija iz krize COVID-19 i vrlo pažljivo pogledamo način na koji je radno vrijeme strukturirano, kao i njegovo ukupno trajanje, možemo stvoriti dobitnu korist, poboljšavajući i poslovnu izvedbu i ravnotežu između poslovnog i privatnog života", rekao je Jon Messenger, glavni autor izvještaja.
Izvještaj istražuje mjere odgovora na krizne situacije koje su vlade i kompanije koristile dok se pandemija širila, s ciljem funkcioniranja organizacija i zapošljavanja radnika.
Utvrđeno je da je veći udio radnika sa skraćenim radnim vremenom pomogao da se spriječi gubitak posla.
Navedeno je i da je "velika implementacija rada na daljinu" uspostavljena širom svijeta "promijenila ne samo rad na daljinu nego i prirodu zapošljavanja, najvjerovatnije u doglednoj budućnosti".
Snažni dokazi izvedeni iz COVID-19 mjera
Mjere protiv virusa COVID-19 pružile su snažne dokaze, kaže ILO, da bi davanje veće fleksibilnosti radnicima u tome kako, gdje i kada rade moglo biti pozitivno ne samo za njih već i za kompanije, uključujući povećanje produktivnosti.
S druge strane, ograničavanje fleksibilnosti povećalo je troškove, uključujući i povećanu fluktuaciju osoblja, navodi se u izvještaju.
„Postoji znatna količina dokaza da politike ravnoteže između poslovnog i privatnog života pružaju značajne koristi kompanijama“, navodi se.
ILO je naglasio da su rad na daljinu i drugi fleksibilni radni aranžmani pomogli u održavanju zaposlenosti, istovremeno podstičući veću autonomiju zaposlenika.
Međutim, navodi se da je regulacija, uključujući takozvanu politiku "prava na isključenje", potrebna da bi se spriječili negativni efekti.
Prema izvještaju, daleko od toga da svi u globalnoj radnoj snazi rade standardno osmosatno radno vrijeme ili 40 sati sedmično.
Više od trećine redovno radi više od 48 sati sedmično, dok 20 posto radi manje od 35 sati sedmično.
9 jan. 2023
UN: Fleksibilno radno vrijeme je dobro za poslovanje i zaposlenike
Izvještaj istražuje mjere odgovora na krizne situacije koje su vlade i kompanije koristile dok se pandemija širila, s ciljem funkcioniranja organizacija i zapošljavanja radnika.
TRT World
Povezane vijesti
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.
