Ujedinjeni narodi upozorili su da su katastrofe povezane s vremenskim prilikama u posljednjih pola stoljeća naglo skočile, uzrokujući daleko veću štetu čak i ako su bolji sistemi upozorenja značili manje smrtnih slučajeva.
Novi izvještaj Svjetske meteorološke organizacije (WMO) UN-a ispituje smrtnost i ekonomske gubitke usljed vremenskih, klimatskih i vodenih ekstrema između 1970. i 2019. godine.
Utvrdilo se da su se takve katastrofe povećale pet puta u tom periodu, uglavnom uzrokovane globalnim zagrijavanjem, i upozorilo da će se trend porasta nastaviti.
"Broj vremenskih, klimatskih i vodenih ekstrema raste i postat će sve učestaliji i ozbiljniji u mnogim dijelovima svijeta kao posljedica klimatskih promjena", rekao je u saopćenju generalni sekretar WMO-a Petteri Taalas.
Ukupno je od 1970. do danas ovim opasnostima pripisano više od 11.000 katastrofa koje su uzrokovale više od dva miliona smrtnih slučajeva i oko 3,64 biliona dolara gubitaka.
Pročitajte više: Madagascar is hit by the world’s first climate change famine
115 smrtnih slučajeva svakog dana
U prosjeku, katastrofa povezana s vremenskim, klimatskim i vodenim ekstremima tako se svakodnevno događala u posljednjih 50 godina, usmrtivši 115 ljudi i nanijevši 202 miliona dolara dnevnih gubitaka, otkrio je WMO.
Više od 91 posto smrtnih slučajeva dogodilo se u zemljama u razvoju, navodi se.
Suše su bile odgovorne za najveće gubitke ljudskih života u tom periodu, samo sa oko 650.000 smrtnih slučajeva, dok su oluje usmrtile više od 577.000 ljudi.
Poplave su u međuvremenu ubile gotovo 59.000 ljudi u posljednjih 50 godina, a ekstremne temperature ubile su blizu 56.000, navodi se u izvještaju.
Pozitivno je to što je izvještaj otkrio da se, iako se broj vremenskih nepogoda i klimatskih nepogoda povećao u posljednjih pola stoljeća, broj smrtnih slučajeva smanjio gotovo tri puta.
Broj žrtava pao je sa preko 50.000 smrtnih slučajeva svake godine u sedamdesetim godinama na manje od 20.000 u 2010, navode iz WMO.
I dok su sedamdesete i osamdesete godine u prosjeku izvještavale o 170 povezanih smrtnih slučajeva dnevno, dnevni prosjek devedesetih pao je na 90, a zatim na 40 u 2010. godini.
Taalas je rekao da su dramatična poboljšanja sistema ranog upozoravanja u velikoj mjeri zahvalna na padu smrtnosti.
"Jednostavno, bolji smo nego ikad ranije u spašavanju života", rekao je.
Pročitajte više: Excessive flooding in Western Europe was caused by climate change
Više ljudi je izloženo
WMO je ipak naglasio da je još mnogo toga potrebno učiniti, a samo polovica od 193 države članice agencije trenutno smješta spasonosne sisteme za rano upozoravanje na više opasnosti.
Također je upozorio da postoje ozbiljni nedostaci u vremenskim i hidrološkim mrežama za promatranje u Africi i dijelovima Latinske Amerike te u pacifičkim i karipskim ostrvskim državama.
Mami Mizutori, koja vodi Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, također je pozdravila spasonosni utjecaj poboljšanih sistema ranog upozoravanja.
Ali, u saopćenju je upozorila da se "broj ljudi izloženih riziku od katastrofe povećava zbog rasta stanovništva u područjima izloženim opasnostima i sve većeg intenziteta i učestalosti vremenskih događaja".
I dok sistemi ranog upozoravanja spašavaju živote, oni nisu učinili mnogo da zaštite područja koja su sklona katastrofama od rastuće ekonomske štete.
Zapravo, prijavljeni gubici od 2010. do 2019. iznosili su 383 miliona dolara dnevno - sedam puta više od prosječnih dnevnih gubitaka od oko 49 miliona dolara u 1970-im.
Sedam od 10 najskupljih katastrofa u posljednjih 50 godina dogodilo se od 2005. godine, od kojih su tri samo u 2017. godini: uragan Harvey, koji je nanio štetu od skoro 97 milijardi dolara, slijedi Maria, sa blizu 70 milijardi dolara i Irma, sa skoro 60 milijardi dolara.
Pročitajte više: UN report: Humans are to blame for accelerating pace of climate change
