Oko trećina svih vrsta drveća na svijetu nalazi se na rubu izumiranja, prema globalnom indeksu, upozoravajući da bi klimatske promjene mogle dovesti neke šume do kolapsa ekosistema.
Izvještaj o stanju drveća u svijetu objavila je Međunarodna organizacija za očuvanje botaničkih vrtova (BGCI).
Studija je proučavala rizike za više od 58,000 vrsta drveća širom svijeta i otkrila da je 30 posto ugroženo istrebljenjem, a dodatnih sedam posto je navedeno kao "moguće ugroženo".
Nije bilo podataka za procjenu 21 posto vrsta. Samo 40 posto je navedeno kao "nije ugroženo".
Poznata stabla poput magnolija bila su među najugroženijima, dok su hrastovi, javori i ebanovina također smatrani ugroženima.
Otkriveno je da su neke od142 vrste drveća već izumrle, a više od 440 je u ozbiljnoj opasnosti s manje od 50 pojedinačnih stabala u divljini.
"Vrste drveća koje su evoluirale milionima godina, prilagođavajući se promjenjivim klimatskim uslovima, više ne mogu preživjeti napad ljudskih prijetnji.", rekao je zaštitnik prirode Jean-Christophe Vie.
"Koliko smo kratkovidni da dozvolimo gubitak vrsta drveća o kojima globalno društvo ekološki i ekonomski ovisi. Kad bismo samo naučili poštivati drveće, nesumnjivo bi mnogi ekološki izazovi imali veliku korist.", rekao je Vie.
Očišćenje zemljišta za poljoprivredu, usjeve i stoku i sječu daleko su najveće prijetnje drveću, navodi se u izvještaju, dodajući da klimatske promjene također "imaju jasno mjerljiv utjecaj".
U izvještaju se navodi da su stope krčenja šuma i dalje visoke, s obzirom na ključnu ulogu koju drveće igra, pružajući stanište velikom dijelu svjetskih životinja i biljaka, usporavajući klimatske promjene apsorbiranjem ugljika i davanjem sastojaka za lijekove.
Brazil, na primjer, dom je velikih područja amazonske prašume koja je sve više ugrožena masovnom poljoprivrednom ekspanzijom i sječom. Ima najviše vrsta drveća sa preko 8,000, ali ima i najveći broj ugroženih stabala oko 1,788.
No, najveći udio ugroženih vrsta pronađen je u tropskim dijelovima Afrike, posebno na otocima poput Madagaskara i Mauricijusa gdje je ugroženo 59 posto, odnosno 57 posto drveća.
Ekosistem se urušava
U izvještaju se također izražava zabrinutost da se uništavanje može preliti preko ekosustava i utjecati na zajednice drveća.
Značajni primjeri uključuju gubitak milion hektara smrče na Aljasci i oko deset miliona hektara bora u Britanskoj Kolumbiji.
"Klimatske promjene imaju potencijal postati glavni pokretač kolapsa u većini, ako ne i u svim vrstama šumskih ekosustava.", rekao je Adrian Newton, direktor Konzervatorske ekologije na Univerzitetu Bournemouth, u svom izvještaju.
Utjecaji promjene klime i teških vremenskih uvjeta, koji su navedeni kao izravna prijetnja za više od hiljadu vrsta, uključuju pomicanje staništa, povećanje oluja i poplava, kao i više požara, štetočina i bolesti.
