Međunarodni krivični sud (MKS) prošle sedmice iznenada je zatražio nalog za hapšenje Mina Aunga Hlainga, vojnog vođe Mijanmara i glavnog arhitekte genocida iz 2017. godine nad muslimanima Rohinjama.
Sedam godina nakon što je kampanja etničkog čišćenja počela, ovaj potez bi mogao donijeti slabu utjehu zajednici koja je otjerana iz svoje domovine.
Više od milion Rohinja bilo je prisiljeno napustiti Mijanmar 2017. godine, nakon što je vojska spalila sela i sprovela kampanju masovnih ubistava, grupnih silovanja i deportacija protiv hiljada članova ove zajednice.
Min Aung Hlaing, koji je optužen za zločine protiv čovječnosti, tereti se za to da je etničko čišćenje učinio svojom misijom i nastojao ga sakriti od očiju javnosti.
Desetine hiljada ljudi su ubijene, dok su preživjeli rasuti po izbjegličkim kampovima u susjednom Bangladešu. Mnogi i dalje žive u prenatrpanim i nedovoljno finansiranim objektima, trpeći kontinuirana kršenja svojih prava.
Sada, dok generalova vojska nastavlja sa zločinima nad muslimanima Rohinjama u zapadnoj državi Rakhine, nalog MKS-a je ključan za osporavanje nekažnjivosti hunte.
Hunta bi mogla tvrditi da nije članica MKS-a i da nije obavezna poštovati njegove odluke. Međutim, to ne mijenja činjenicu da MSK može istraživati prekogranične zločine vojske protiv Rohinja u susjednom Bangladešu, uključujući deportaciju. Kao takav, nalog osigurava da potraga za pravdom ostane živa.
Stravični zločini
Kao arhitekta genocida iz 2017. godine, hapšenje Mina Aunga Hlainga moglo bi označiti prekretnicu u borbi za pravdu za narod Rohinja.
Godinama je mijanmarska vojska činila sve da genocid nad Rohinjama gurne u zaborav.
Nalog za hapšenje predstavlja važan korak ka probijanju ovog štita nekažnjivosti. Pod generalovim vodstvom, vojska je počinila užasne zločine, uključujući rašireno rodno zasnovano nasilje, poput grupnih silovanja i seksualnih napada, kao i deportaciju Rohinja iz njihove domovine.
Nedostatak međunarodne odgovornosti omogućio je da ovakvi zločini ostanu nekažnjeni, ostavljajući duboke ožiljke na generacijama Rohinja.
Posljedice ovih zločina od 2017. godine su više nego očigledne. Dovoljno je pogledati Bangladeš, gdje su hiljade Rohinja prisilno raseljene.
Više od milion njih i dalje je zatočeno u prenatrpanim izbjegličkim kampovima. Za raseljene, obećanje sigurnosti ostaje iluzija, jer se i dalje bore za priznavanje svojih prava i pravo na povratak kući.
Ove stravične stvarnosti direktna su posljedica masovne kampanje protjerivanja koju je predvodio Min Aung Hlaing.
Njegovo hapšenje ne bi samo označilo početak obračuna s godinama nepravde koju su Rohinje pretrpjele, već bi poslalo snažnu poruku drugim vojnim oficirima umiješanim u genocid da niko nije izvan domašaja zakona.
Budimo jasni. Globalna neaktivnost samo je ohrabrila mijanmarsku vojnu huntu da nastavi sa svojim brutalnostima.
Min Aung Hlaing, prema izvještajima, trenutno nadgleda povećanje masovnih ubistava Rohinja i održava sistem aparthejda koji hiljade Rohinja osuđuje na život u sistemskoj deprivaciji.
Traženje odgovornosti
Neuspjeh međunarodnih tijela, uključujući Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, da izvrše značajan pritisak na huntu ostavio je lidere Rohinja razočaranim, a njihove zahtjeve za pravdom neispunjenim.
Međutim, nalog za hapšenje MKS-a pruža tračak odgovornosti, nudeći ključnu priliku da se poremeti sveprisutna nekažnjivost hunte. Godine svjedočanstava i dokumentiranih dokaza direktno osporavaju pokušaje Mina Aunga Hlainga da prikrije pogrom iz 2017. godine.
Njegovo vodstvo nije štedilo napore u sistematskom demoniziranju manjine Rohinja i stvaranju klime u kojoj su ultranacionalisti budisti koordinirali masovna ubistva s vojskom.
Ozbiljnost zločina koje je podržavala država bila je godinama drastično potcijenjena, a time je i patnja Rohinja bila ozbiljno zanemarena.
Organizacije za ljudska prava mogu se utješiti činjenicom da je ovaj nalog značajan korak ka vršenju pritiska na huntu.
Nalog za hapšenje Mina Aunga Hlainga mogao bi označiti najistaknutiju autorizaciju protiv člana mijanmarske vojne vlade, otvarajući mogućnost daljih naloga protiv podređenih uključenih u genocid.
Dosta je bilo
Na terenu, objava MKS-a malo znači za one koji pate u Mijanmaru i Bangladešu.
Međutim, glavni tužilac Karim Khan istakao je hitnost zaustavljanja divljajućeg genocida mijanmarske vojske u Rakhineu, otkrivajući da su dodatni nalozi za hapšenje u pripremi.
Također je ponovio da Rohinje i njihova borba za pravdu "nisu zaboravljeni". Dio te borbe bit će okončanje svih oblika progona i brutalnosti prema blizu 630.000 Rohinja potlačenih u Mijanmaru.
Dokazi od organizacije Human Rights Watch (HRW) pokazali su da je mijanmarska vojska posvećena izvođenju nesrazmjernih napada na članove zajednice, te da je ilegalno regrutirala muškarce Rohinje da služe u širem vojnom pohodu hunte u njihovoj matičnoj državi.
Obećanja o pravdi i odgovornosti ostaju daleki san kada Min Aung Hlaing može održavati klimu progona koja se proteže izvan 2017. godine i traje do danas.
Ovo je važno jer MKS istražuje zločine počinjene tokom posljednjih mjeseci 2017. godine.
Ali, čak i dok prijetnja naloga za hapšenje ostaje ozbiljna, malo toga sprječava vojsku da proširi svoj genocid i na narednu godinu. Brojne organizacije za ljudska prava Rohinja tvrde da nalozi MKS-a moraju ići dalje od simboličnih gesta kako bi doveli do stvarne akcije.
Čekanje je trajalo predugo: aktivisti, svjedoci i preživjeli proveli su godine tražeći da istrage rezultiraju osudama. Proces ostaje spor i prepun izazova. MKS-u može biti potrebno do 100 dana da finalizira nalog za hapšenje Mina Aunga Hlainga, a stvarno suđenje moglo bi trajati godinama.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Min Aung Hlaing rijetko putuje u inostranstvo. Njegova prisutnost u bilo kojoj od 124 zemlje članice MKS-a važan je faktor za hapšenje. Ipak, nalog je više od proceduralnog koraka.
Za vojni režim koji je sistemski orkestrirao ubistva, silovanja i prisilno protjerivanje Rohinja, nalog MKS-a predstavlja značajan pokušaj postizanja odgovornosti koja je dugo odgađana.
Osobe koje su preživjele genocid dugo su se zalagale za polazište koje razbija štit nekažnjivosti vojske. Nalog je ta polazna tačka – signal svijetu da zločini protiv Rohinja neće biti ignorirani i da pravda, iako kasni, ostaje ostvariv cilj.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
