Korisnici Twittera često reaguju tako što dijele određene sadržaje koje priprema DW Turkce, kritikuju ga i tvrde da je DW Turkce pristrasniji Turkiye nego kući DW.
Kada se razmišlja o ideološkom pozicioniranju DW Turkce, to se obično radi uspostavljanjem neke povezanosti između njemačke države i DW-a. Pozadina ovoga je činjenica da je DW službena medijska kuća njemačke države i da ima mogućnost emitovanja programa na jeziku različitih država, uz podršku Njemačke. Bez sumnje, oni koji su malo bolje upoznati s ovim, zasnivaju ovakav pristup na identitetu i historijskoj pozadini DW. Stoga, kada DW Turkce nešto objavi, ljudi tu automatski nalaze poveznicu s Njemačkom. Ovom obliku percepcije mogu se usprotiviti rukovodioci DW-a i mogu kazati kako ne postoji veza između njihove opće politike emitovanja i njemačke države. Oni čak mogu reći da su nezavisna medijska kuća izolovana od svih centara moći, da prihode zarađuju od novinarstva i da su osnovali svoje medijske servise u različitim državama zahvaljujući prihodima koje na taj način dobijaju. Oni imaju pravo na takav pristup. Na kraju krajeva, javnost odlučuje ko je u pravu i u skladu s time formira svoj stav. Međutim, u ovom trenutku u društvu u Turkiye postoji krajnje jasna situacija te se DW Turkce u očima tog društva percipira kao medijska kuća Njemačke, i kada se objavi sadržaj na ovom mediju, automatski se uspostavlja veza između tog sadržaja i njemačke vanjske politike. Ukoliko, kako kažu rukovodioci DW-a, ovaj pristup ne odražava istinu i riječ je samo o načinu percepcije, a na njima je da to isprave.
Vijesti zasnovane na dvostrukim standardima
Jedna od najupečatljivijih karakteristika u vijestima koje proizvodi DW Turkce je dvostruki standard. U svojim objavama, DW Turkce pokazuje pozitivan pristup događajima, odnosno procesima koji se odvijaju u Njemačkoj ili nekoj drugoj državi, a kada je Turkiye u pitanju, njihov pristup postaje negativan. Naprimjer, kada su na dnevnom redu zakonski propisi o objavama na društvenim mrežama, za isti nacrt zakona u Njemačkoj se objavljuju pozitivne vijesti. U vijesti objavljenoj 30. juna 2017. godine navodi se: “Njemački parlament odobrio je zakon koji nameće strožije odgovornosti stranicama društvenih mreža u borbi protiv objava koje sadrže mržnju. Sada se Facebook i Twitter moraju snažnije boriti protiv mržnje”, i ovdje je jasno da je upotrijebljen pozitivan jezik u tim rečenicama i u tom kontekstu se ocjenjuje i sam sadržaj vijesti.
Važno je napomenuti da postoji drugačiji pristup u vijestima objavljenim u DW Turkce o sličnom nacrtu zakona koji je pripremljen u Turkiye. Uz frazu "Hiljade ljudi će se suočiti sa sudskim postupkom" u naslovu vijesti objavljene 18. juna 2022. godine, ovaj propis se prvenstveno dijeli u negativnom kontekstu. Komentarišući "Zakon o dezinformacijama" za DW Turkce, stručnjak za kibernetičko pravo Yaman Akdeniz upozorio je da će "hiljade ljudi biti izvedeni pred lice pravde" zbog krivičnog djela "javnog širenja obmanjujućih informacija", i takvi izrazi se prenose na način koji podržava ponuđeni naslov. Postoji opsežan sadržaj koji podržava iste predrasude kroz vijesti, uključujući uvod, zaplet i zaključke. Međutim, u vijestima se ne navode mišljenja pravnika koji podržavaju pomenuti zakon i ignoriše se stav koji zagovara da se zakon donese.
Osim toga, vizualni materijal korišten na Twitter nalogu DW Turkce ima ulogu pratećeg materijala u sadržaju vijesti. U jednom od dva upotrijebljena ključna izraza navodi se da je propis poznat kao “Zakon o dezinformacijama”, ustvari − priprema za izbore, prema ekspertu za kibernetičko pravo @cyberrights, dok se drugi direktno odnosi na unutrašnju politiku Turkiye i tamo stoji “Kako se približavamo izborima 2023. godine, stotine, pa i hiljade ljudi će se suočiti sa istragom ili procesuiranjem zbog novog oblika krivičnog djela". U drugoj vijesti, objavljenoj 2. jula 2020. godine, DW Turkce je objavio sličan tekst, pod naslovom "Sloboda interneta u Turkiye u rukama propisa".
Izrazi na videosnimku podijeljenom na Twitteru DW-a Turkce i uvršteni u vijest, izgleda da su izabrani kako bi prikazali ovo pitanje na još senzacionalniji način. Međutim, činjenica da je fraza u naslovu mišljenje pravnika ne opravdava DW Turkce kada se tekst posmatra u okviru analize diskursa. Stavovi poput toga koji će sadržaji biti predstavljeni u novinarstvu, kakvi će biti naslovi, od koga će se uzeti mišljenje i kako će to biti preneseno čitatelju, odraz su opće uređivačke politike i prema tome se oblikuje i sam oblik sadržaja. Stoga, kao što se ovdje vidi, DW Turkce pokazuje pozitivan pristup prema pravnim propisima o društvenim mrežama kada je riječ o Njemačkoj, a negativan pristup kada je riječ o Turkiye. Ovaj pristup, koji korisnici društvenih mreža u Turkiye prate s pažnjom, ocijenjen je kao dvostruki standard. Pošto se to objavljuje na DW Turkce, percipira se u odnosu na njemačku vanjsku politiku.
Oprečno tursko-njemačkom prijateljstvu
Tema "seksualne radnice − prostitutke" našla se u centru još jednog sadržaja na koji su uslijedile žestoke reakcije na društvenim mrežama. Vijest, koja je prvo emitovana na kanalu +90 Youtube pod naslovima "Biti seksualna radnica" i "Yasemin je seksualna radnica i voli svoj posao", kasnije je objavio i DW Turkce. Kada pogledamo sam sadržaj vijesti, može se uočiti da se šalje poruka da žene koje nude seksualne usluge i koje se bave prostitucijom u Turkiye zarađuju veoma dobro i žive dobro. Posmatrajući sadržaj vijesti, vidi se da se potiče obavljanje ovog posla. Nakon što je istu vijest objavio DW Turkce, pojavile su se poruke korisnika društvenih mreža u kojima se navodi da DW gleda na ovo pitanje pozitivno kada je riječ o Turkiye, i negativno kada je u pitanju Njemačka. U jednom od ovih primjera od 22. juna 2018. godine navodi se da su prostitutke premlaćene i da jedva plaćaju stanarinu u Njemačkoj, odnosno prikazan je negativan pristup. U vijesti je korištena i ponižavajuća fotografija. U međuvremenu, podsjetimo da su kanal +90 zajednički osnovale četiri medijske grupe sa sjedištem u Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i Francuskoj za emitovanje na turskom jeziku 2019. godine, a DW je u središtu same organizacije.
Kao rezultat toga, moguće je navesti i druge primjere takvih dvostrukih standarda. Zbog sadržaja u ovom kontekstu, DW Turkce posebno kritikuju korisnici društvenih mreža u Turkiye zbog nedosljednosti u novinarstvu. Kao rezultat automatske povezanosti između DW Turkce i Njemačke, zbog ovakvih vijesti pojavljuje se znak pitanja u glavama građana i o samoj njemačkoj vanjskoj politici prema Turkiye. Možda Njemačka nije čak ni svjesna svih ovih sadržaja i ovakvih pristupa. Jer tursko-njemačko prijateljstvo i bliskost su duboko ukorijenjeni u historiji, od sultana Abdulhamida II preko Ataturka, pa sve do danas.
Budući da mnogi korisnici društvenih medija poznaju historijsku dinamiku prijateljstva između Turkiye i Njemačke, oni ne mogu jednostavno shvatiti da se takav sadržaj zasnovan na dvostrukim standardima upotrebljava protiv Turkiye. Ako se vratimo samom naslovu, čini se da će pitanje o tome koga zapravo DW Turkce predstavlja i za koga proizvodi sadržaje, vjerovatno mnogo više biti razmatrano u narednom periodu.
DW Turkce se našao u žiži javnosti ne samo zbog ovako pristrasnih vijesti, već i zbog toga što ne uzima u obzir zakonske propise relevantnih institucija u Turkiye koji određuju principe objavljivanja vijesti. U tom kontekstu, pravosudne institucije su 30. juna objavile odluku o obustavljanju pristupa DW Turkce. Zato što je Vrhovno vijeće za radio i televiziju (RTUK) u februaru objavilo da će međunarodni medijski portali koji se emituju na turskom jeziku biti podvrgnuti reviziji. RTUK je dao 72 sata za podnošenje zahtjeva za licencu internet-stranicama Glasa Amerike, DW Turkce i Euronews i naveo da će onima koji ne podnesu zahtjev za licencu biti blokiran pristup. Presuda koju je pravosuđe donijelo 30. juna donesena je upravo zato što se nisu pridržavali ovog pravila.
Nejasno je zašto DW Turkce ne poštuje zakonske propise koji određuju principe emitovanja vijesti u Turkiye.
* Mišljenja iznesena u ovom članku su autorska i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
