Mnogima bi moglo biti nezamislivo da prije hiljadu i četiri stotine godina nije bilo muslimana koji su slijedili islam, koji je danas druga najveća svjetska religija, a procjenjuje se da će biti najveća religija do 2075.
Ova ogromna promjena započela je na Lejletul-kadr – što znači Noć sudbine – 610. godine kada je poslanik Muhammed, rodom iz Meke u današnjoj Saudijskoj Arabiji, primio prvu božansku riječ od Allaha uz posredovanje meleka Džibrila (anđela Gabrijela), prema islamskom vjerovanju.
Od Noći sudbine, život poslanika Muhammeda i svjetska historija su se nepovratno i iz temelja promijenili. Nova vjera je u kratkom periodu pridobila mnoge obraćenike – prvo u Meki, a zatim u Medini, još jednom gradu u koji su muslimani migrirali 622. godine pod pritiskom paganizma mekanske aristokracije.
Zatim se islamska vjera proširila s Arabijskog poluotoka na mnoge druge regije – od Bliskog istoka do Evrope, Afrike, centralne Azije i potkontinenta – privlačeći milione novih vjernika u džemat (zajednicu).
“Noć Kadr obilježava noć u kojoj je poslanik Muhammed prvi put primio objavu, pretvarajući ga od običnog Mekanca u Arabiji u poslanika cijelom čovječanstvu.
Ovo je bio značajan događaj u historiji čovječanstva”, kaže za TRT World Usaama al-Azami, britansko-muslimanski akademik i predavač savremenih islamskih studija na Oxfordu.
Ali transformacija nije bila laka za Poslanika, koji je bio prestravljen iskustvom primanja prvih kur'anskih objava od Boga u pećini Hira, koja se nalazi na planini Nour (Jabal al-Nour na arapskom) u blizini Meke.
Prije božanske objave, Muhammed je povremeno odlazio u pećinu Hira kako bi potražio utočište od bučnog urbanog života Meke i razmišljao o smislu života i vlastitoj misiji u svijetu.
Za 40-godišnjeg Mekanca, to je bilo zapanjujuće iskustvo, “prekomjeran i zastrašujući događaj”, kako kaže Azami. Enbiya Yildirim, član Visokog vijeća Turske direkcije za vjerska pitanja, citira dokumentirani život i vrijeme poslanika Muhammeda da bi rasvijetlio događaj.
“To je bilo izvanredno iskustvo. U svojim životima ljudi ne vide kako se izvanredni entiteti (u Poslanikovom slučaju melek Džibril) pojavljuju i govore im neobične stvari”, kaže Yildirim za TRT World.
“Pitao se da li sanja ili gubi razum (kada se suočio s melekom).” Svako ko je doživio ono što je Poslanik prošao u noći Kadr zapitao bi se i pojavile bi se sumnje u vlastito mentalno zdravlje, kaže Yildirim. Poslanik je imao slično iskustvo, dodaje. “Gotovo se raspao po šavovima.”
Smirujuće prisustvo
U ovom ključnom trenutku Poslanikovog života, njegova supruga Hatidža bint Huvejlid, žena neuobičajenog senzibiliteta, odigrala je ključnu ulogu u smirivanju i uvjeravanju Poslanika da nije izgubio svoju mentalnu sposobnost.
Nakon što je stigao kući, zamolio je Hatidžu da ga umota u odjeću i upitao je šta misli o njegovom iskustvu.
Njen odgovor Poslaniku, koji je uvijek želio podsjetiti svoje ashabe (drugove) da je i on Božiji sluga kao i oni i poslanik, vratio mu je povjerenje u njegov ogroman zadatak.
“’Nisi nikome učinio nepravdu u cijelom životu. Činiš dobro i izbjegavaš bilo kakvu nepravdu. Uvijek poštuješ ljudska prava. Ako si doživio ovaj izvanredni događaj, to ima veze sa Svemogućim Stvoriteljem. Kao rezultat toga, ne brini za sebe’, rekla je Poslaniku,” kaže Yildirim.
“Ona ga je uvjerila i pružila mu potrebnu podršku u tom trenutku da prihvati ulogu na koju ga je Bog pozvao. Ovako je započelo Poslanikovo putovanje u naredne dvije decenije i priča o islamu kao konačnoj objavi od Boga čovječanstvu”, kaže Azami.
Noć Kadr je također okončala Poslanikov period izolacije u pećini Hira, gdje je prestao ići nakon prvih objava.
“Ovo bi se moglo shvatiti kao završetak predislamske faze Poslanikovog života u kojoj je on tragao za istinom. Pećina nije igrala nikakvu ulogu u njegovoj kasnijoj poslaničkoj misiji”, kaže Azami.
Hatidža je odvela muža svom rođaku Waraqa bin Nawfalu, hanifu koji je prakticirao monoteizam na Arabijskom poluostrvu.
Kao i Hatidža, Waraka je također potvrdio da Muhammedovo iskustvo pokazuje da bi trebao biti poslanik i da će pobijediti u ovoj izazovnoj misiji, navodi Yildirim.
“Došao mu je najveći Zakon koji je došao Mojsiju; On je sigurno poslanik ovog naroda”, rekao je Waraka Poslaniku, prema islamskoj tradiciji.
Noć sudbine
Osim Poslanikovog prvog iskustva s kur'anskim ajetima, noć Kadr ima i druge značajne karakteristike.
“To je noć u kojoj se, prema Kur'anu, određuju sudbine ljudi za godinu. To je noć od velike važnosti u kojoj se nagrada za odanost Bogu umnožava i stoga se velika odanost snažno podstiče”, kaže Azami.
“Noć se također spominje na početku 44. sure (poglavlja) u Kur’anu kao noć u kojoj Bog određuje sve događaje svake godine”, dodaje profesor s Oxforda. Nazvana je Noć sudbine jer je to bio početak Poslanikove službe, koja je promijenila ljudsku historiju, i specifičan period kada su sudbine svih ljudi bile određene. Zbog svih ovih razloga, noć Kadr ima neuporedivu vrijednost s bilo kojim drugim periodom u bilo kojoj godini, prema Kur’anu.
“Zbilja, Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr!
A šta ti misliš, šta je noć Kadr?
Noć Kadr bolja je od hiljadu mjeseci!
Meleci i Ruh, s dozvolom Gospodara svoga,
u njoj silaze zbog odluke svake.
Spas je u njoj sve dok zora ne svane!”
kaže sura Al-Kadr (97. poglavlje) koja je posvećena važnosti ove noći.
Ovo poglavlje također ukazuje da je u noći Kadr objavljeno ne samo nekoliko ajeta nego cijeli Kur'an, prema Azamiju. “To je također noć u kojoj je Bog objavio Kuran kao cjelinu do najnižih nebesa, nakon čega je postepeno, otprilike dvadeset godina, objavljen Poslaniku, shodno potrebama zajednice”, kaže on.
Kao rezultat toga, muslimani ne bi trebali ove noći samo obožavati i pokazivati svoju odanost Bogu, već također trebaju razmišljati o svojim životima i napraviti godišnju procjenu jer je ovo Noć sudbine, kaže Yildirim.
Iako se ne zna precizno koji dan je nastupila noć Kadr, Poslanik je savjetovao svoje ashabe da je traže posljednjih deset noći svakog ramazana.
Većina vjeruje da bi to trebala biti noć s neparnim brojem, a mnogi muslimanski učenjaci smatraju da bi to mogla biti 27. noć ramazana.
Nakon prvih objava 610. godine, svake godine je poslanik Muhammed posljednjih deset dana ramazana provodio u molitvi i u kontemplaciji, što se u islamskom shvaćanju naziva itikaf, kaže Yildirim. “Mi to nazivamo procesom pročišćavanja.”
Stoga je za muslimane noć Kadr prilika da se pripreme za narednu godinu razmišljajući i polažući račune za prošlu godinu, zaključuje Yildirim.
“Gotovo kao da u Noći sudbine ponovo započinjemo život.”
