Zaslijepljeni mržnjom i podstaknuti neznanjem, neki zapadnjaci se ponose skrnavljenjem Kur'ana, najsvetije knjige islama i izvora vjere za milijarde muslimana širom svijeta.
Ovakva podla djela – od kojih je većina zabilježena u Švedskoj i Danskoj – duboko su povrijedila muslimane, jer globalna islamska zajednica vidi njihove postupke kao napore da se uništi dio ljudske historije na koju su utjecale i koju su oblikovale kur'anske objave.
Antimuslimanski radikali širom svijeta ne mogu shvatiti činjenicu da je Kur'an, svjetlo vodilja islama, bio ključni element u usponu velikih imperija poput onih Umejada, Abasida i Osmanlija – globalnih sila koje su dominirale u dugim periodima svjetske historije, posebno između 7. i 20. vijeka.
Univerzalni karakter islama je također igrao ključnu ulogu u izgradnji velikih centara znanja, okupljajući učenjake iz različitih sredina u muslimanskim glavnim gradovima poput Bagdada, Kaira i Istanbula.
Tokom zlatnog doba islama u 8. vijeku poznata bagdadska škola, Kuća mudrosti (Bayt al-Hikmah), bila je najveći svjetski centar za naučna istraživanja, što je činjenica koja je izgubljena za fanatike koji spaljuju Kur'an.
Mnogi moderni učenjaci hvale Dom mudrosti i druge muslimanske institucije koje su bile instrumentalne u prevođenju drevnih filozofskih tekstova s grčkog i latinskog na arapski, sprečavajući da se izgube s vremenom i očuvavši ključno globalno naslijeđe. U svojim danima vrhunca poznate knjižare u Bagdadu prodavale su hiljade knjiga dnevno.
„Bez pojave Kur'ana ne bi bilo islamskih nauka kakve poznajemo, nauka koje su kasnije donesene na Zapad, i stoga ne bismo imali riječi kao što su 'algebra', 'algoritam' i mnoge druge naučne termine arapskog porijekla na engleskom”, napisao je Seyyed Hossein Nasr, vodeći islamski učenjak Kur'ana, u djelu The Study Quran.
Kur'anske reference na historijske događaje, kao i mehanizme svemira, inspirisale su rane muslimane da duboko razmišljaju o ljudskom životu, njegovom značenju i kontekstu u svemiru. Ova mudrost je također navela muslimane da se bave društvenim i eksperimentalnim naukama, kaže Abdulaziz Hatip, profesor tefsira (komentara Kur'ana) na Univerzitetu Marmara.
Kao rezultat toga, stoljeće nakon kur'anske objave ne samo vjerska misao već i naučna istraživanja su dobila na udaru, procvjetavši širom islamskog svijeta, prema Hatipu.
"Najveći doprinos Kur'ana ljudskoj misli je to što pomaže pojedincu da otkrije svoju sposobnost da razumije fizički svijet, ljudsku anatomiju, historiju i prirodne događaje kao kritički posmatrač", kaže Hatip za TRT World.
Profesor kaže da je revolucionarni rad muslimanskih naučnih institucija i naučnika tokom vremena utjecao na zapadnu civilizaciju i odigrao ključnu ulogu u oblikovanju modernog svijeta.
Zahvaljujući globalnom utjecaju islama, naučni i kulturni centri su izgrađeni širom ogromnog regiona koji se proteže sve od Kordobe do Bagdada. Kao glavni grad Abasidskog halifata sredinom 9. vijeka i sa milionskim stanovništvom, Bagdad se pojavio kao „najveći, najprosperitetniji i najslavniji grad na svijetu“ tog perioda.
Sa ekspanzijom muslimanskih država između 7. i 9. vijeka na velike dijelove Bliskog istoka, centralne Azije i današnje Španije, nauka, kultura i umjetnost — kao i trgovinske aktivnosti — su globalizirane, šireći se na mnoge dijelove poznatog svijeta.
Materijalno bogatstvo i naučna nadmoć muslimanskog svijeta bili su velika atrakcija za evropske srednjovjekovne vjerske i političke vođe, koji su pokrenuli val napada poznatih kao križarski ratovi (1095-1291) na islamski Bliski istok kako bi opljačkali njegova bogatstva.
Uprkos nasilju i razaranju tokom križarskih ratova, islam se pod Osmanskim Carstvom nastavio širiti širom regiona od Anadolije (Mala Azija) do istočne Evrope između 13. i 17. vijeka. Tokom istog perioda, islamska vjera je također napredovala u južnoj Aziji i na Dalekom istoku.
Globalna muslimanska populacija broji skoro 2 milijarde. Prema nekoliko procjena, muslimani će činiti najveću populaciju na planeti do 2075. godine.
Rađanje i širenje islama
Malo je vjerovatno da su učenjaci i političari predvidjeli tekuću demografsku ekspanziju islama u 7. vijeku, kada je poslanik Muhammed primio prva kur'anska otkrivenja u Meki, gradu u današnjoj Saudijskoj Arabiji.
U to vrijeme, prema stručnjacima, Meka je imala samo 600 stanovnika. A muslimana Meke, pod vodstvom poslanika Muhammeda, bilo je oko 200 prije njihove prisilne migracije u Medinu.
Ali kako je vjera koju je slijedilo samo 200 ljudi promijenila svijet i proširila se svijetom tako brzo? I kako je to utjecalo i unaprijedilo napredak civilizacija od zapada ka istoku?
“Kur'an je blisko povezan sa poslanikom Muhammedom i njegovom ličnošću, mjestom i lokacijom u historiji. Poslanik i poruka Kur'ana stvorili su zajednicu herojskog karaktera. Bili su to ljudi koji su se mogli žrtvovati”, kaže Ebrahim Moosa, profesor islamske misli i muslimanskih društava na Univerzitetu Notre Dame.
“Oni su davali prednost svojim bližnjima – posebno slabim i potrebitima – iznad sebe, i favorizirali su oslobađajuću poruku islama nad svojim životima i dušama. Poslanik i Kur'an su ih inspirisali da svojim žrtvama zalijevaju drvo objave u svijetu”, kaže Moosa za TRT World.
“Zbog toga se ta prva zajednica islama poštuje generacijama. Takvi ljudi mogu promijeniti historiju kao što su to učinili rani muslimani”, kaže profesor.
“Herojski karakter” prve generacije islama ima svoje korijene u snažnoj motivaciji za promjenu svjetske historije – jer ih je Kur'an uvjeravao da će oni biti “najbolja zajednica ikada podignuta za čovječanstvo, naređujući ispravno i zabranjujući pogrešno”, prema ajetu u muslimanskoj svetoj knjizi.
„Ozbiljni ljudi su ovo proročanstvo shvatili ozbiljno – do te mjere da pokušavaju da oblikuju historiju cijelog svijeta u skladu sa njim“, napisao je Marshall G. S. Hodgson, jedan od najvećih zapadnih učenjaka o islamskoj historiji i razumijevanju, u svom remek-djelu „Poduhvat islama“.
Drugi učenjaci su razvili druge teorije da objasne brzo širenje islama po kontinentima nakon njegovog rođenja u Meki 610. godine s prvom objavom kur'anskih ajeta.
Ovi argumenti se kreću od vojne i političke hrabrosti prvih islamskih vladara, koji su marširali preko velikih teritorija od Arapskog poluostrva do današnjeg Iraka, Sirije, sjeverne Afrike i centralne Azije, do oslobađanja ekonomske politike koju su muslimanski lideri provodili širom svojih novoosvojenih zemalja.
Transformirajuća poruka Kur'ana
Između ostalih faktora, transformativna moć Kur'ana, koji je vjernicima obećao da će primiti i konačnu istinu sadašnjeg života i osvajanje sreće u zagrobnom životu, odigrala je ključnu ulogu u širenju i prevladavanju islama širom svijeta, prema Omeru Turkeru, profesoru islamske filozofije na Univerzitetu Marmara.
“Prvi muslimani su vjerovali da imaju znanje o istini preko poslanika Muhammeda i da su zaista mogli prakticirati ovu istinu slijedeći pravi primjer Allahovog Poslanika. Kao rezultat toga, oni su također vjerovali da ovu istinu i njenu pravu formu života moraju prenijeti svim ljudima širom svijeta”, kaže Turker za TRT World.
“Islamska istina je izražena u svom najboljem ispoljavanju kroz čisti oblik monoteizma (tevhid). Prvi muslimani su čvrsto vjerovali da imaju svetu misiju da božanska riječ zasnovana na tevhidu dopre do cijelog čovječanstva”, kaže Turker.
Za razliku od Biblije, koja sadrži spise koji su napisani na tri različita jezika – aramejskom, hebrejskom i grčkom – Kur'an je ostao netaknut na svom izvornom jeziku, arapskom, vjekovima.
Ovaj historijski kontinuitet produbljuje vezu koju muslimani imaju sa svojom svetom knjigom i, kao rezultat, djela poput spaljivanja Kur'ana su za njih posebno uznemirujuća.
Poput Turkera, Moosa ističe da je jedinstvena kombinacija koju islam predlaže — monoteistička poruka i kodeks života kroz vjerske prakse — fundamentalni faktor ne samo u brzoj ekspanziji religije tokom prvog stoljeća njenog postojanja već i u njenom globalnom prisustvo i rastu od tada.
Islam pruža vjernicima „jedinstveni ritam i obrazac svakodnevnog života isprekidan obaveznim dnevnim molitvama i ritualima“, kao i godišnja vjerska iskustva poput posta i zekata, što na arapskom znači „pročišćenje“ i odnosi se na finansijsku donaciju koju muslimani daju siromašnima, prema Moosi.
Nadalje, doživotni ritual poput hadža, hodočašća u svete zemlje Meku i Medinu, daje muslimanima osjećaj da su dio globalne zajednice, dodaje Moosa.
“Kur'an je stalni pratilac muslimana na životnom putu. Njegovi ajeti su prvi zvuci koji se recituju u uho novorođenom djetetu. Recituje se tokom ceremonije vjenčanja, a njegovi ajeti su obično posljednje riječi koje musliman čuje kada se približi smrti”, napisao je Nasr 2015. godine.
Svi ovi rituali i prakse daju islamu “izuzetnu koherentnost i dosljednost koja se lako može primijeniti gotovo bilo gdje u svijetu”, kaže Moosa.
“Uprkos promjenama u centru gravitacije islama u Siriji pod Umejadima, Iraku pod Abasidima, Istanbulu pod Osmanlijama i Egiptu pod Mamelucima, rituali su ostali na mjestu i globalna zajednica postaje vidljiva dva puta godišnje više od 1.400 godina“, kaže Moosa, misleći na kulminaciju hadža, kada svjetska muslimanska zajednica slavi Kurban-bajram, te obilježavanje Ramazanskog bajrama na kraju mjeseca posta Ramazana.
Zahvaljujući ovim ritualima, muslimanska zajednica, razdvojena kopnom i morima, uspjela je vjekovima da zadrži svoje zajedničke imenitelje netaknutima.
Univerzalni politički projekat
Univerzalna privlačnost islama omogućila je muslimanima da stvore globalnu zajednicu (ummet) i da prežive stoljećima, uprkos mnogim unutrašnjim i vanjskim izazovima, od sektaških tenzija do križarskih ratova i zapadne kolonizacije islamskih zemalja.
Slično tome, inkluzivna priroda islama također je omogućila muslimanima da stvore multietničke, multikulturalne i multireligijske države na čelu s halifama, koji su služili kao politički i vjerski autoriteti u globalnoj muslimanskoj zajednici.
„Ona (muslimanska zajednica) se približila ujedinjenju čitavog čovječanstva pod svojim idealima više nego što je to ikada bilo“, primijetio je Hodgson u djelu The Venture of Islam.
U modernim vremenima globalizam vođen Zapadom je prevladao uz podršku međunarodnih institucija poput MMF-a, Svjetske banke i NATO-a, koje su dodatno podržane dominacijom ekonomskog sistema zasnovanog na dolarima.
Ali u prošlosti su različiti muslimanski politički subjekti – od Umejada do Fatimida i Osmanlija – bili vrlo blizu osmišljavanju vrste međunarodnog poretka poput sadašnjeg globalističkog sistema.
Prva islamska država – osnovana pod Rašidunskim halifatom između 632. i 661. godine i predvođena ashabima poslanika Muhameda – vladala je većim dijelom Bliskog istoka, Irana i centralne Azije.
Nakon ovog perioda, dvije sile — Umejadi i Abasidi, arapske dinastije u to vrijeme — su došle na vlast, kontrolirajući veći dio poznatog svijeta između 7. i 9. vijeka, osim Kine i dijelova Indije, Evrope i današnje Rusije.
Kasnije, u 16. vijeku, na vrhuncu svoje moći, Osmansko Carstvo, muslimansko-turska dinastija, nastavilo je s održavanjem ogromnog i trajnog carstva širom Euroazije.
Budućnost islama
Uprkos slavnoj i progresivnoj prošlosti, islamski svijet je u posljednja četiri vijeka doživio vidljiv pad, pri čemu se mnoge muslimanske države trenutno suočavaju sa ozbiljnim ekonomskim problemima i političkom nestabilnošću.
Dinamika iza ovog političkog i ekonomskog pada i dalje je predmet žestoke debate, pri čemu neki krive destruktivne efekte zapadnog kolonijalizma, a drugi ukazuju na naučni pad muslimanskih društava.
No, Hodgson je vjerovao da ako muslimani budu u stanju da se “iskreno” suoče sa realnošću – i pozitivnim i negativnim aspektima – svog islamskog naslijeđa, mogli bi se pozabaviti ovom trenutnom krizom.
Čineći to, učenjak je tvrdio da bi muslimani također mogli pomoći modernim društvima da „prevaziđu kulturne dislokacije“ modernosti i „pruže osnovu za kreativnost usred masovne kulture koja je napisana“.
„Općenito, to (muslimanski moral) bi moglo pokazati da je islam bio u stanju ispuniti modernu potrebu za moralnom vizijom, za kreativnim osvjetljavanjem ljudske savjesti u tehničarskom svijetu“, napisao je.
Kao i Hodgson, Hatip vjeruje da budućnost islama zavisi od stava i držanja muslimana. "Odgovor Kur'ana po ovom pitanju je jasan: osim ako se društvo ne promijeni, Allah neće promijeniti ni dobru ni lošu, pozitivnu ili negativnu situaciju u kojoj se ono nalazi", kaže profesor.
“Oslobođenje od sadašnje sramotne situacije moguće je vraćanjem principima Kur’ana, koji je pun života, sreće, časti i dostojanstva.”
