U godišnjoj anketi neprofitna Nacionalna fondacija za spavanje (NSF) fokusirala se ove godine na uticaj sna na mentalno zdravlje zbog trenutne zabrinjavajuće krize mentalnog zdravlja u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
“U svakodnevnom izvršavanju naše misije koja je povezana sa zdravljem dajemo mnogo jednostavnih uputa i savjeta kako bismo pomogli ljudima da dobiju dovoljno kvalitetnog sna koji im je zaista potreban“, rekao je izvršni direktor NSF-a John Lopos u saopštenju.
“Za potrebe ovogodišnje ankete ponovo su analizirali povezanost između zdravlja sna i mentalnih zdravstvenih stanja poput depresije”, kazao je Lopos.
Simptomi depresije
Studija je jasno pokazala da je oko 65 posto odraslih osoba koje su bile nezadovoljne svojim iskustvom spavanja imalo blage ili veće nivoe simptoma depresije.
Oni koji su prijavili poteškoće sa spavanjem samo dvije noći u sedmici imali su veći nivo simptoma depresije od onih bez poteškoća sa spavanjem.
Oko 50 posto svih odraslih osoba koje spavaju manje od preporučenih sedam do devet sati noću imalo je blage ili veće nivoe simptoma depresije.
“Jedan od aspekata ovogodišnjeg istraživanja bio je kako smo kombinovali višestruko potvrđene mjere NSF-a o dobrom snu stanovništva s utvrđenom mjerom simptoma depresije, kako bismo ispitali povezanost između spavanja i simptoma depresije u općoj populaciji“, rekao je dr. Joseph Dzierzewski, potpredsjednik za istraživanja i naučna pitanja u NSF-u.
Naglasio je da je ovo sve važnija tema, posebno ako se ima u vidu porast broja ljudi sa depresivnim problemima.
„Kao licencirani ljekar, rekao bih da nikada nije bilo važnijeg trenutka za razmišljanje o snažnoj povezanosti između našeg sna i mentalnog zdravlja.”
Depresija u Evropi
Studija u 27 evropskih zemalja pokazala je da od depresije pati ukupno 6,4 posto evropske populacije, što je više od 4,2 posto, koliko je ranije procijenila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu “The Lancet Public Health“.
Istraživači su analizirali odgovore iz ankete u kojoj je učestvovalo 258.888 ljudi iz 27 evropskih zemalja, isključujući Španiju, Belgiju i Holandiju.
Prevalencija depresije izračunata je pomoću skale od osam stavki koja procjenjuje prisutnost i intenzitet simptoma depresije, isključujući misli o smrti ili samoubistvu, a koje se koriste za dijagnosticiranje ovog poremećaja.
Od ukupne anketirane populacije, 6,4 posto ima depresivni poremećaj. Kod žena, koje su predstavljale 52,2 posto uzorka, prevalencija ove patologije iznosila je 7,7 posto, što je značajno više od 4,9 posto registrovane depresije kod muškaraca. Ova izrazita razlika među spolovima nalazi se u skoro svim zemljama, s izuzetkom Finske i Hrvatske.
Jedno od istaknutih otkrića iz istraživanja bile su velike razlike između zemalja, pri čemu su stope prevalencije i do četiri puta veće u ekonomski razvijenijim zemljama.
Visoka stopa depresije
Dr. Jorge Arias-de Torre, sa Odsjeka za medicinsku psihologiju na King's College u Londonu i jedan od glavnih autora istraživanja, rekao je:
“Ukupna prevalencija je visoka, sa prosjekom od 6 posto za sve uključene zemlje. Ali iznenađujuće je da zemlje sa većim ekonomskim razvojem i samim tim, navodno, boljim zdravstvenim resursima, koji bi trebali smanjiti stopu prevalencije, imaju veću incidenciju od drugih zemalja koje su ekonomski manje razvijene.”
Dr. Jordi Alonso, drugi autor studije, direktor Programa za epidemiologiju i javno zdravlje u IMIM-Hospital del Maru i naučni koordinator CIBERESP-a, rekao je da je depresija veoma rasprostranjena patologija.
