Stanovništvo Njemačke sve više stari, prognoze nisu optimistične

Njemačko stanovništvo sve više stari, a utjecaj tog trenda postaje sve očigledniji, upozorava i Holger Schaefer, viši ekonomist Ekonomskog instituta IW u Kelnu. Prema njegovoj procjeni, 2022. godine radna snaga će se smanjiti za više od 300.000 ljudi jer će više ljudi dospjeti do starosne dobi za penziju nego što će ih početi raditi, a to će se samo dodatno pogoršati i u predstojećim godinama.

Do kraja decenije u Njemačkoj bi moglo biti više od pet miliona radnika manje, osim ako se imigracijom ne popuni taj jaz.

Prema statističkim podacima Odjela za istraživanje Statista iz juna 2022. godine, 2021. godine udio njemačkog stanovništva u dobi od 65 godina i više iznosio je 22 posto.

Brojke starije populacije rastu iz godine u godinu

Brojke starije populacije rastu iz godine u godinu, što je dio šireg trenda starenja ukupnog stanovništva Njemačke. Predviđa se da će populacija preko 65 godina porasti za 41 posto na 24 miliona do 2050. godine, što bi činilo skoro trećinu ukupnog stanovništva.

S druge strane, Njemačka bilježi i sve manji broj mladih osoba. Podaci Saveznog ureda za statistiku u Wiesbadenu iz jula 2022. godine pokazuju da u Njemačkoj trenutno živi najmanji broj mladih od početka vođenja statistika 1950. godine.

“Od 83,2 miliona stanovnika, koliko ih je 31. decembra 2021. godine živjelo u Njemačkoj, samo 10 posto (8,3 miliona) je u dobi između 15 i 24 godine”, naveli su iz Saveznog ureda za statistiku.

Stigao veliki broj izbjeglica

Pad broja mladih u Njemačkoj započeo je još 2005. godine te se od tada prekinuo samo jednom i to 2015. godine, kada je u zemlju stigao velik broj izbjeglica s Bliskog istoka. U 2015. i 2016. godini Njemačka je primila više od milion izbjeglica i migranata, što je ipak izazvalo mnogo kontroverzi u njemačkom društvu o prednostima i nedostacima takve politike, koju je tada otvoreno i snažno podržala kancelarka Angela Merkel.

Kada se posmatra ukupno stanovništvo, mladi u dobi od 15 do 24 godine bili su najbrojniji početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada su činili čak 16,7 posto cijele populacije. Najmanje mladih živi u saveznim pokrajinama Brandenburg, Saska-Anhalt i Mecklenburg Zapadno Pomorje, koje su nekada pripadale Istočnoj Njemačkoj.

Inače, evropski prosjek za mlade u dobi od 15 do 24 godine po zemljama iznosi 10,6 posto, što pokazuje da je Njemačka ispod prosjeka.

Stagnacija broja stanovnika

Osim toga, Njemačka je na kraju 2020. godine, uprkos značajnom broju migranata koje je prethodnih godina prihvatila ova bogata evropska država, zabilježila stagnaciju broja stanovnika. Naime, stanovništvo Njemačke je tada stagniralo prvi put u gotovo deset godina, a ključni razlozi su pad useljavanja tokom te godine ali i starenje stanovništva.

Prema Saveznom zavodu za statistiku, na kraju 2020. u Njemačkoj je živjelo 83,2 miliona ljudi, što je gotovo isto kao i prethodne godine. U godinama od 2011. do 2019. godišnja populacija kontinuirano je rasla, s 80,3 miliona na 83,2 miliona. Statističari ističu da su dva osnovna razloga za ovakvu situaciju u godini kojom je dominirala pandemija, a to su imigracija i starenje stanovništva.

Raste razlika između umrlih i rođenih

U prvom je slučaju neto imigracija pala s 294.000 u 2019. na 209.000 u 2020. godini. Drugo, razlika između umrlih i rođenih nastavila je rasti, a u 2020. godini umrlo je 212.000 ljudi više nego što je rođeno. U 2019. godini deficit nataliteta iznosio je 161.000.

Prema podacima iz 2020. godine, broj starijih ljudi od 80 godina naviše nastavlja rasti te se u godini dana povećao za 4,5 posto i iznosi oko 5,9 miliona. Stanovnika u dobi od 60 do 79 godina više je za 0,5 posto, i sada ih je oko 18,2 miliona. Suprotno tome, broj ljudi između 20 i 59 godina smanjio se za 0,4 posto i iznosi oko 43,7 miliona.

Savezni zavod za statistiku je čak i 2006. godine iznio upozoravajuće podatke da će 2050. svaki treći stanovnik Njemačke imati preko 65 godina, te da stopa nataliteta pada, a da njemačka porodica ima u prosjeku 1,4 djece.

Tadašnji zamjenik šefa Saveznog zavoda za statistiku Walter Radermacher je otvoreno iznio upozorenje: “Broj njemačkog stanovništva opada, pošto su ljudi sve stariji, a broj novorođenčadi je sve manji. Danas Njemačka ima preko 82 miliona ljudi, dok će ih 2050. biti između 69 i 74 miliona. A, to je manje nego što nas je bilo 1963. godine, kada smo brojali 75 miliona.“

Ko će plaćati socijalno i penziono osiguranje?

U tom kontekstu, zaista se postavlja opravdano pitanje: ko će plaćati socijalno i penziono osiguranje? Jer je sve manje zaposlenog i radno sposobnog stanovništva u najvećoj evropskoj ekonomiji. Dakle, sve manji broj onih koji rade mora izdvajati sve više, u jednu i drugu državnu kasu.

U svakom smislu starenje stanovništva predstavlja veliki izazov za javni penzioni sistem u zemlji, ali predstavlja i problem za kompanije koje žele da angažuju kvalifikovane i stručne radnike, koje posljednjih godina sve više pronalaze u inostranstvu.

Ukoliko se većim brojem migranata i stranaca, odnosno demografskim inžinjeringom, ne zaustavi ovaj poražavajući trend, situacija bi narednih decenija u Njemačkoj mogla biti još tmurnija i od dosadašnjih predviđanja.

Njemački mediji su prethodnih godina upozoravali na škole u nekim naseljima u kojima više skoro da nema djece, kao i na ulice bez automobila, prazne zgrade i prazne trgovine. Također su upozoravali da su sve puniji starački domovi i bolnice, gdje koje posljednjih godina sve više rade medicinski radnici iz brojnih drugih zemalja, uključujući i zemlje Balkana.