Kada stari prijatelj ne uzvrati poruku, ili je neka druga značajna osoba više bezosjećajna nego brižna, ta očekivanja zaista mogu ne samo da iznenade nego i da značajno rastuže ljude. Najnovije istraživanje sa Univerziteta Duke objašnjava da ovakva iskustva dovode do osjećaja usamljenosti.
Istraživači predvođeni Leonom Lijem sa Fakulteta za psihologiju i neuronauku istraživali su zašto se ljudi osjećaju usamljeno, posebno kada su u starijoj životnoj dobi, i šta se može učiniti po tom pitanju.
"Usamljenost je posljedica razlike između očekivanih i stvarnih društvenih odnosa", kaže Samia Akhter-Khan, jedna od naučnica koja je radila na ovom istraživanju.
"Problem koji smo identifikovali u svom istraživanju je taj što nismo zaista razmišljali o tome šta ljudi očekuju od svojih veza s drugima. Radimo s ovom definicijom očekivanja, ali zapravo ne identificiramo koja su to očekivanja i kako se mijenjaju u različitim kulturama ili tokom životnog vijeka”, kazala je Akhter-Khan u studiji.
Svaki ljudski odnos zasniva se na skupu osnovnih očekivanja. Većina želi ljude u svom životu kojima se mogu obratiti za pomoć. Svim ljudima također trebaju osobe kojima mogu vjerovati, kao i saputnici s kojima mogu podijeliti različita životna iskustva.
Društveni odnosi
Međutim, prema teoriji autora studije, nazvanoj "okvir očekivanja u društvenim odnosima", starije osobe mogu imati određena očekivanja u smislu društvenih odnosa koja su zanemarena.
Kako je istakla Akhter-Khan, kada osoba provodi određeno vrijeme sama i izolovana, tada se jednostavno počinje osjećati usamljeno.
Ipak, ističe da se njeno prvo otkriće da je usamljenost mnogo složenija od toga desilo 2018. i 2019. godine dok je istraživala temu starenja u Mijanmaru. Tada je prvobitno mislila da se ljudi koje je analizirala uopšte neće osjećati usamljenima.
“Ljudi su mnogo povezani i žive u veoma složnom društvu. Ljudi imaju velike porodice i često su zajedno. Zašto bi se osjećali usamljeno?”
Brzo je postalo jasno da prikupljeni podaci ipak pokazuju drugačije stanje, što ukazuje da se ljudi i dalje mogu osjećati vrlo usamljenima, iako ne provode mnogo vremena sami. Akhter-Khan vjeruje da većina napora u današnjim društvima da se smanji usamljenost nije uspjela da objasni kako se naša očekivanja od društvenih odnosa mijenjaju kako starimo.
Istraživanje pokazuje da je ono što 35-godišnjaci žele od svojih društvenih veza obično drugačije od onoga što žele 70-godišnjaci.
Usamljenost dvaput u životu na vrhuncu
Autori istraživanja navode dva dobna očekivanja koja do sada nisu uzeta u obzir u analizama.
Prvo, starije osobe često žele poštovanje. Žele da ih drugi saslušaju i da se drugi zainteresuju za njihova iskustva, da uče iz njihovih grešaka i da cijene ono kroz šta su oni prošli i prepreke koje su savladali.
Drugo, starije osobe žele da daju svoj doprinos. Oni žele doprinijeti drugima i svojoj zajednici, prenoseći vlastitu tradiciju ili vještine bilo kojom kombinacijom podučavanja i mentorstva, volontiranja ili drugih aktivnosti.
Određivanje smislenih načina za ispunjavanje ovih očekivanja kako ljudi stare može značajno smanjiti nivo usamljenosti među starijom populacijom, ali istraživanja uglavnom nisu uspjela uzeti u obzir ovaj aspekt usamljenosti.
Ovaj previd može biti povezan sa činjenicom da se rad i doprinos starijih osoba često ne uzimaju u obzir u standardnim ekonomskim indeksima, kaže Akhter-Khan, dodajući kako ipak usamljenost svakako nije specifična samo za starije osobe.
“To je i problem mladih ljudi“, rekla je ova naučnica.
“Ako pogledate postojanje usamljenosti kroz životni vijek, postoje dva vrhunca. Jedan je u mlađoj odrasloj dobi, a drugi u starosti.”
Rekordan nivo usamljenosti
Pandemija COVID-19 i kasnije restrikcije i zatvaranja doveli su do rekordne stope usamljenosti u posljednjih nekoliko godina, ali čak i prije toga mnoge su zemlje pokazale zabrinutost zbog usamljenosti kao javnozdravstvenog problema.
Velika Britanija je, naprimjer, 2018. godine imenovala čak i "ministra za usamljenost".
Usamljenost, naravno, može imati daleko veći utjecaj od pukog mrštenja i osjećaja nelagode. Stalna usamljenost povezana je s većim rizikom od demencije, srčanih bolesti, moždanog udara i drugih zdravstvenih problema.
Istraživači sa Univerziteta Duke se nadaju da će njihov rad pomoći u promicanju sveobuhvatnijeg razumijevanja faktora koji uzrokuju usamljenost, što bi idealno dovelo do više načina da se sprečava i rješava ovaj već sada ozbiljni problem u mnogim društvima.
Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu “Perspectives on Psychological Science“.
27 nov. 2022
TRT World
Povezane vijesti
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.