Nedavno su u Srbiji održani brojni skupovi građana nakon masakra počinjenog u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, u kojem je stradalo osam učenika i radnik osiguranja.
Građani su zahtijevali od vlasti zabranu emitovanja rijalitija, okrivljujući ih za promociju disfunkcionalnih vrijednosti u društvu.
Također, samo u posljednja 24 sata nakon masakra u beogradskoj osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" potpisana je peticija za oduzimanje dozvola televizijama zbog ‘reality show’ programa, koju je potpisalo više od 150.000 građana.
Rijaliti programi su popularni zato što pružaju gledateljima osjećaj da su dio nečega što se događa u stvarnom vremenu, što ga čini stvarnijim od gledanja scenarija i glumačkih izvedbi. Također, prikazuju obične ljude koji se suočavaju s izazovima i konfliktima, što može biti vrlo privlačno i inspirativno za gledatelje i vrlo su jednostavni za gledanje.
Većina rijaliti takmičenja nosi s takmičarima neku vrstu nagrade koja će im „promijeniti život“ kao što su: ulaganje novca u njihove poslove, plasman u maloprodaju, mentorstvo od strane eksperata u industriji.
Neki gledatelji mogu uživati u gledanju drugih ljudi kako se ponašaju i reagiraju u različitim situacijama, čak i ako to znači gledanje njihovih loših postupaka i odluka.
U dječijoj psihologiji, psiholozi smatraju da mlade osobe mogu mnoga ponašanja naučiti od “uglednih” osoba koje se prikazuju na TV ekranima.
Dječiji psiholog prof. dr. Senija Tahirović u razgovoru za TRT Balkan savjetuje da svaki roditelj koji već gleda rijaliti program može vidjeti da je to jedna kreirana situacija s odabranim ljudima kojima je zadatak da prave što više konfliktnih i interesantnih situacija koje će privući što više gledalaca.
“Svaki roditelj koji to gleda može vidjeti da ta situacija nije prirodna, da to nisu tipična sredstva komunikacije među ljudima. Svijest o tome da se malo kritično posmatra rijaliti program i da se vidi suština tih programa bi bila mnogo važna, i da oni tu svijest podijele sa svojom djecom kako bi i oni kreirali kritičan pogled na rijaliti programme”, rekla je Tahirović.
Istraživanje Američkog udruženja direktora psihijatrijske specijalizacije pokazalo je da efekat rijaliti programa može varirati od pozitivnih učinaka - poput inspiracije, suosjećanja i zdrave zabave - do negativnih.
U nastavku su prikazani primjeri negativnih efekata rijaliti programa koji su već postali ozbiljna tema rasprave u javnosti.
Utjecaj nerealnih standarda ljepote i iskrivljene vrijednosti
Mnoge rijaliti TV emisije prikazuju nerealne standarde ljepote i promiču ideju da se vrijednost osobe temelji na njezinom izgledu.
Previše gledanja rijalitija povećava vjerovatnost da će se gledaoci upoređivati s takmičarima u emisiji, što može rezultirati niskim samopoštovanjem. Te su emisije također često izrazito seksualizirane i mogu biti neprikladne za mlađu djecu.
Primjerice, neki rijaliti programi mogu promovirati ideju da su tijelo i izgled najvažnija stvar u životu, čime se gledaoci tjeraju da postanu preokupirani svojim fizičkim izgledom, umjesto da se usredotoče na svoje zdravlje i dobrobit.
Rijaliti programi često uključuju tulumarenje, alkoholna pića i fokus na materijalnim stvarima.
Vrijednosti djece koja gledaju kako se ovakvo ponašanje nagrađuje novcem i popularnošću možu imati negativan utjecaj. Gledanje ove vrste programa može dovesti i do povećanja anksioznosti i depresije, te do osjećaja neispunjenosti u vlastitom životu.
Promocija disfunkcionalnih odnosa
Rijaliti programi često promoviraju nezdrave vrijednosti i ponašanja koja su u suprotnosti s društveno prihvatljivim normama.
Rijaliti emisije često se fokusiraju na međuljudsku dramu, uključujući zlostavljanje, ogovaranje i agresiju. Također projiciraju lažnu sliku da su ženski odnosi takmičarski te da je hladnokrvnost jedini način da se zaradi poštovanje.
Ako se ovakva vrsta agresivnog ponašanja vidi kao normalna, mlađe generacije je mogu početi oponašati u interakciji sa svojim prijateljima. Mislit će da je to normalno.
Osim toga, rijaliti programi često prikazuju nezdrave odnose i neprikladne načine komunikacije, što može dovesti do normalizacije nezdravog ponašanja u vezama i prijateljstvima.
“To u najvećem broju slučajeva nisu pozitivne vrijednosti, vrijednosti koje bi trebalo da promovira jedno demokratsko društvo, nego su to vrijednosti zarađivanja novca na lagan način s dosta grubom, netolerantnom i agresivnom komunikacijom, koja uključuje mnogo psovki, konflikata i neadekvatnog načina rješavanja tih konflikata”, rekla je Tahirović.
Nerealna slika uspjeha
Rijaliti emisije rijetko prikazuju inteligenciju i uspjeh svojih članova.
Naprimjer, mnogi takmičari su uspješni poduzetnici i filantropi u svojim stvarnim životima. No, u emisiji to ne vidimo jer je kamera uvijek usmjerena na dramu koja se događa u njihovim životima.
Također, neki rijaliti programi često prikazuju ljude koji su spremni učiniti bilo šta kako bi pobijedili u igri, uključujući laži, prevare, izdaju i manipulaciju. To može dovesti do normalizacije nezdravog ponašanja i vrednovanja uspjeha po svaku cijenu, bez obzira na moralnu ispravnost.
Gledajući ovu vrstu stvarnosti prikazanu u emisiji, mlađa generacija može dobiti iskrivljenu predstavu o tome šta je potrebno za uspjeh.
“Ako su u tim rijaliti programima prisutni neki ljudi koji na vrlo lagan način zarađuju novac, dakle, bez obrazovanja, bez truda, na neke manje moralne načine, vrlo vjerovatno je da će kod mnogih mladih ljudi upravo takav način komunikacije, takav način zarađivanja novca predstavljati neke buduće vrijednosti koje će oni sami usvojiti”, rekla je Tahirović.
Utjecaj medija
Mediji su jedna sila koja može značajno utjecati na formiranje svijesti ljudi i kreiranje određenih vrijednosti, a medijski prostor se može iskoristiti na mnogo bolje načine.
“Primjer jedan, mediji u udarnim terminima daju prostor nekim ljudima koji imaju kriminalne dosjee, ljudima koji su poznati da koriste vrlo agresivnu komunikaciju, pa čak i političarima koji se identično ponašaju i ponavljaju te stvari više puta”, dodala je Tahirović.
Nakon višegodišnjeg ponavljanja, odnosno prezentiranja takvih ponašanja, mladi ljudi usvajaju takve vrijednosti i ponašanja kao da je to nešto najnormalnije.
“Ako mediji odluče sasvim suprotno reagirati, da na udarne programe stavljaju ljude koji su poznati kao dobri humanisti, ljude koji imaju određene moralne vrijednosti, obrazovani, koji svojim radom i trudom postižu mnogo uspjeha u životu. Na taj način ćemo poslati mladim ljudima poruku da su to vrijednosti koje i oni treba da prate”, rekla je za kraj Tahirović.
Izborom ljudi koji se prikazuju na televiziji, izborom sadržaja, selektiranjem neke agresivne verbalne komunikacije mediji mogu značajno pozitivno da utječu na usvajanje određenih moralnih vrijednosti, obrazovnih vrijednosti i da pošalju jednu snažnu poruku mladim ljudima da su to vrijednosti koje oni treba da prate.
Početak uspješne karijere i društvena pitanja
Naravno, iako većina ljudi smatra da su negativni utjecaji mnogo veći, postoji i nekoliko mogućih korisnih strana rijaliti programa.
Ljudi koji su nekad bili u sjeni, pokazujući svoju hrabrost i vještinu na ovim platformama, postaju popularni, kao rijaliti TV zvijezde koje se brzo penju na vrh bez ičije pomoći, gledatelji saznaju za njih i cijene njihovu izvedbu.
Rijaliti TV emisije omogućile su pojedincima da postanu zvijezde i istovremeno podigle svijest o različitim vrstama ovisnosti u društvu, što ih čini vrijednim alatom za promicanje pozitivnih društvenih promjena.
Rijaliti TV emisije su učinkovite u podizanju svijesti o društvenim pitanjima, a posebno su značajne u osnaživanju žena. Uz aktivnu raspravu na TV forumima, mnogo rijaliti programa dalo je svoj doprinos u osvještavanju ljudi o tome šta se događa u njihovoj blizini.
