Čitanjem zadovoljavamo intelektualne potrebe, obogaćujemo rječnik, razvijamo kritičko razmišljanje, proširujemo vidike i utvrđujemo etičke vrijednosti. Čitanjem otvaramo posve novi svijet mašte koji opušta i obogaćuje emocionalnu svijest.
Čitanje predstavlja tjelesno i duhovno zadovoljstvo, a čitanje od najranije dobi razvija ličnost djeteta, razvija kognitivne i emocionalne spoznaje, potiče razvoj jezika te oblikuje društvene i kulturne stavove.
Aktivno uključivanje pojedinaca u društveni život nemoguće je bez sposobnosti čitanja i pisanja. No, brojna istraživanja su dokazala da, iako mladi i dalje čitaju, digitalizacija ih sve više udaljava od hartije, dugih tekstova i romana koji zahtijevaju promišljanje.
Radi se na digitalizaciji biblioteka
Generalno mišljenje javnosti je da mladi danas ne vole čitati, da to rijetko čine te da često ne razumiju pročitano, a najveće priznanje za to dobijaju elektronski uređaji.
Značaj čitanja u današnjem, digitalnom dobu mnogo je veći nego ikada ranije u kombinaciji s informacijskom pismenošću zbog ispravne percepcije svega pročitanog online.
Postoji strah da će novi mediji i tehnologije potisnuti knjige i uništiti tradicionalne vrijednosti, a pogotovo kod mladih.
Učitelji, nastavnici i roditelji su shvatili da se nije moguće boriti protiv tehnološkog razvoja pa se stoga i knjiga prilagođavala kako bi zadržala čitatelje.
Tako danas, pored standardnog načina, knjige možemo čitati s pametnih telefona ili Kindle uređaja koji su prilagođeni da ne štete našim očima. A knjige također možemo i slušati, to su takozvane audioknjige, što također predstavlja prilagodbu za slijepe i slabovidne osobe u digitalnom dobu.
U procesu modernizacije, novija istraživanja su pokazala da raste vrijeme provedeno pored tehnologije, a smanjuje se vrijeme za čitanje s papira – a to vrijeme je u odnosu na ranije gotovo izjednačeno. Za čitanje se traže kratka i nezahtjevna djela jer se ostavlja vremena samo za ono što je brzo i kratko.
No, da je dobra stara knjiga i dalje glavni izvor fokusa i koncentracije objašnjava istraživanje u kojem se kaže da online ili digitalno čitamo kraće tekstove, dok one za koje je potrebna koncentracija i dodatno promišljanje i dalje radije čitamo s papira.
Stručnjaci zbog toga upozoravaju na pojavu funkcionalne nepismenosti kod generacija koje su odrasle uz pametne uređaje, to jeste opadanje sposobnosti tečnog čitanja i shvatanja pročitanog.
Prema anketiranju provedenom u Hrvatskoj 2020. godine, jedna trećina mladih između 18 i 27 godina ne voli čitati, ali i dalje radije bira printane umjesto e-knjiga. Iako smatraju da je veća dostupnost e-knjiga, ipak im je lakše čitati s lista papira.
Anketa provedena 2019. godine nad izdavačima na sajmu knjiga u Hrvatskoj rezultirala je odgovorima da mladi ipak kupuju knjige, ali da starije osobe čitaju više od mlađih. Također, mladi ljudi više kupuju djela stranih autora nego domaćih.
Ovo istraživanje također je pokazalo da radije i više čitaju 15-godišnjaci, dok se ta želja gubi kod srednjoškolaca od 18 godina, a najveći razlog su lektire koje “negativno djeluju na učenike i njihovu strast za čitanjem”.
Iako mladi smatraju da imaju dobre čitalačke i sposobnosti shvatanja pročitanog, te da oni i dalje više vole papir od ekrana u kontekstu čitanja, mora se prihvatiti činjenica da digitalizacija potiskuje tradicionalni način izučavanja i iščitavanja.
Prema pokazateljima, postoji opravdan strah da bi digitalna budućnost i ubrzan način života mogli utjecati na izumiranje čitanja.
