“Odrastanje uz kućne biblioteke podstiče vještine odraslih u ovim oblastima, pored prednosti koje se stiču zahvaljujući obrazovanju roditelja ili vlastitom obrazovanju ili stručnoj spremi“, navodi se u naučnom radu.     Foto: Getty images

Dijete koje raste u domu s najmanje 80 knjiga imat će veći nivo pismenosti i znanje iz matematike u odrasloj dobi. Kućna biblioteka može doprinijeti razvoju vještine čitanja i znanja iz matematike više nego što to može postići sama škola. Odrastanje u domu u kojem se podstiče učenje vodi do životnog traganja za znanjem i naukom.

Prosječan broj knjiga u američkom domaćinstvu je 114, pokazalo je naučno istraživanje pod naslovom “Kultura nauke: Kako knjige u adolescenciji poboljšavaju pismenost odraslih, računanje i tehnološke vještine u 31 zajednici”.


Viši nivo pismenosti


Autori istraživanja su proučavali 160.000 odraslih osoba između 2011. i 2015. godine i otkrili da samo 80 ili više knjiga u kući pomaže odraslima da postignu znatno više nivoe pismenosti, matematičkog znanja i informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

“Odrastanje uz kućne biblioteke podstiče vještine odraslih u ovim oblastima, pored prednosti koje se stiču zahvaljujući obrazovanju roditelja ili vlastitom obrazovanju ili stručnoj spremi“, navodi se u naučnom radu.

Utvrđeno je da je efekat bio snažan kod djece iz takvih domova koja su na kraju stekla samo srednjoškolsko obrazovanje: “postaju pismeni, te matematički i tehnološki sposobni u odrasloj dobi kao i diplomirani studenti koji su odrasli sa samo nekoliko knjiga“.

Studija koju je predvodila dr. Joanna Sikora sa Australijskog nacionalnog univerziteta otkrila je najveće rezultate pismenosti odraslih, znanje iz matematike i informaciono-komunikacijskih tehnologija kada je u domu bilo od 80 do 350 knjiga, dok nikakvi dodatni rezultati nisu utvrđeni iznad tog broja. Ipak, šta čini veliku i bogatu biblioteku, zavisi od toga gdje se nalazite i gdje stanujete.


Skandinavske porodice

Skandinavske porodice su imale najveće kolekcije: 14 posto Norvežana i 13 posto Šveđana imalo je više od 500 knjiga u svojim domovima. Međutim, samo nekoliko zemalja u prosjeku posjeduje manje od 80 knjiga, a to su Čile, Grčka, Italija, Singapur i Turkiye.

Razumno pitanje bi bilo o efektu porasta dostupnosti digitalnih knjiga. Studija umanjuje utjecaj ovog trenda na dobivene rezultate. “Međutim, za sada je percepcija kako je još rano govoriti o tome da je zastarjela praksa korištenja štampanih knjiga.“

Razlog tome je da su velike digitalne biblioteke, barem za sada, u nekim zemljama dostupne kao štampana izdanja.

“Veličina kućne biblioteke je pozitivno povezana s višim nivoima digitalne pismenosti, tako da ovi rezultati studije sugerišu da će se još neko vrijeme baviti materijalnim naslijeđem naučne kulture, odnosno knjigama u roditeljskim domovima, što će im i dalje pružati značajne prednosti u pogledu razvoja kompetencija kod odraslih u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.”


Okruženje fokusirano na znanje

Istraživanje sugeriše da su ovdje u igri dva faktora. Prvo je utjecaj odrastanja u društvenom okruženju koje je usmjereno na znanje i učenje, s obzirom na to da je “izloženost adolescenata knjigama sastavni dio društvenih praksi koje njeguju dugoročne kognitivne kompetencije“.

Drugo, čitanje često pomaže pojedincima da razviju srodne vještine, i, kako se navodi u studiji, “rano izlaganje knjigama u roditeljskom domu je važno jer su knjige sastavni dio rutina i praksi koje poboljšavaju doživotne kognitivne kompetencije”.

Štaviše, kako se navodi u studiji, “ove kompetencije olakšavaju obrazovna i profesionalna postignuća, ali također postavljaju temelj za doživotne aktivnosti koje poboljšavaju pismenost i matematičke vještine”.


Investicija u budućnost djeteta

Budući da je izvještaj pokazao da su “diplomirani studenti koji su odrastali gotovo bez knjiga oko sebe imali otprilike prosječan nivo pismenosti“, logično je da je držanje knjiga u domu odlična investicija u budućnost svog djeteta.

Autori stoga ističu: “Dakle, u pogledu pismenosti, doba adolescencije uz knjige čini veliku obrazovnu prednost“. Kada je u pitanju matematika, značajne prednosti kućne biblioteke su također dokazane jer su njeni utjecaji jednaki dodatnim godinama obrazovanja“.

Zaključci istraživanja trebali bi biti ohrabrujući za porodice širom svijeta koje nisu u mogućnosti da pruže visoko obrazovanje svojoj djeci. Imati knjige u vlastitom domu može značajno izjednačiti nivo u čitanju i matematičkim vještinama čak i bez provođenja vremena u učionici nakon srednje škole.

Za one roditelje koji svoju djecu mogu poslati na fakultet, istraživanje pokazuje da odgoj djeteta u okruženju u kojem su prisutne knjige može biti preduslov za postizanje pune koristi od fakultetskog obrazovanja, te time pružaju djetetu još veću šansu za uspjeh u odrasloj dobi.

TRT Balkan