Unatoč obećanjima preuzetim na godišnjoj konferenciji stranaka UNFCC-a (COP) da će se smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i preusmjeriti finansiranje prema prijelazu na čistu energiju, jaz između klimatske retorike i stvarnosti opasno je velik, navodi se u objavljenom izvještaju na COP27 – američka nevladina organizacija Oil Change International.
U izvještaju se navodi da u sljedećih nekoliko godina nekoliko multinacionalnih kompanija planira otvoriti nova postrojenja za proizvodnju plina i nafte.
Novi projekti za fosilna goriva koji su odobreni ili su u procesu odobravanja između 2022. i 2025. mogli bi dovesti do emisije 70 milijardi tona CO2 u atmosferu tokom svoga rada – što je ekvivalentno 17 posto preostalog budžeta ugljika od 1,5 °C u svijetu.
Na COP26 u novembru prošle godine 34 vlade i pet razvojnih banaka potpisalo je zajedničku obavezu o „Međunarodnoj javnoj podršci prijelazu na čistu energiju” (Izjava iz Glasgowa) o ukidanju javnog finansiranja novih istraživanja i proizvodnje fosilnih goriva u inozemstvu do kraja 2022. i umjesto toga davanju prioriteta finansiranju čiste energije.
Međutim, razvodnjeni jezik kao što je postupno ukidanje neučinkovitih subvencija za fosilna goriva (umjesto svih subvencija za fosilna goriva) i postupno smanjivanje (umjesto postupnog ukidanja) nesmanjene energije uglja pružio je rupe u obećanjima i omogućio industriji fosilnih goriva da se nastavi širiti, posebno u rukama najvećih svjetskih naprednih ekonomija.
Krajem juna ove godine ministri okoliša, klime i energetike grupe G7 dodali su nove rupe svojim klimatskim obećanjima u svom priopćenju iz maja 2022. navodeći da je njihova predanost podržavanju ulaganja u ukapljeni prirodni plin (LNG) "prikladna kao privremeni odgovor" na ruski rat u Ukrajini.
Ubrzo nakon sastanka u maju Japan je tvrdio da bi mogao nastaviti finansirati naftne i plinske projekte, a njemački kancelar Scholz izjavio je da Njemačka želi "intenzivno" nastaviti plinske projekte u Senegalu.
Osim razvodnjenog jezika u klimatskim obećanjima, prema Oil Change Internationalu, gotovo polovica svih potpisnika iz Glasgowa "ili nema politiku koja ograničava finansiranje plina ili njihova politika još uvijek dopušta punu ili djelimičnu podršku za istraživanje i proizvodnju plina".
Ranije ovog mjeseca neprofitna organizacija za zaštitu okoliša i ljudska prava Urgewald sa sjedištem u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, zajedno s 50 partnera nevladinih organizacija, objavila je svoj godišnji Globalni popis za izlazak iz nafte i plina – javnu bazu podataka na nivou preduzeća koja pokriva 901 naftnu i plinsku kompaniju, koje čine 95 posto svjetske proizvodnje nafte i plina.
Izvještaj je otkrio da se 96 posto naftne i plinske industrije širi, a mnoge finansijske institucije i banke nastavljaju s povezanim ulaganjima čak i kada su mnogi potpisali obećanja "Net-Zero".
Direktorica Urgenwalda Heffa Schuecking rekla je novinarima na COP27 da je grupa pronašla nove projekte fosilnih goriva u 48 od 54 afričke zemlje. Rekla je da se ovi projekti mogu pratiti unazad do 200 kompanija, od kojih je većina sa sjedištem u Kini, Evropi i Sjedinjenim Državama.
Odmah nakon završetka COP26 prošle godine, SAD, najveći zagađivač na svijetu, održao je aukciju za zakup novih fosilnih goriva u području u Meksičkom zaljevu dvostruko većem od Floride.
Prema izvještaju nazvanom “the Fossil Fueled 5”, koji su objavili Oil Change International i četiri druge ekološke nevladine organizacije, SAD planira povećati proizvodnju nafte i plina više od bilo koje druge zemlje do 2030. godine – 17 posto povećanja nafte i 12 posto plina.
Ujedinjeno Kraljevstvo obećalo je više od 35 milijardi dolara za podršku proizvodnji i potrošnji fosilnih goriva tokom pandemije COVID-19 – 59 posto svih obaveza finansiranja povezanih s energijom tokom ovog perioda.
Za Kanadu izvještaj Fossil Fueled 5 predviđa povećanje od 18 posto za proizvodnju plina i 17 posto za naftu iznad nivoa proizvodnje iz 2019. do 2040. godine – desetljeće prije nego što bi zemlja trebala dosegnuti neto nulu.
Otkako se prošlog oktobra pridružila Glasgowskom finansijskom savezu za Net-Zero (GFANZ), Kraljevska banka Kanade (RBC) finansirala je kompanije za fosilna goriva u iznosu od više od 9,2 milijarde dolara i preko 7 milijardi dolara u prva tri kvartala 2022, prema podacima osnovne ekološke organizacije Stand.earth.
Unatoč javnoj predanosti da se pomogne Kanadi da postigne svoje nacionalne klimatske ciljeve, RBC je sklopio ugovore s kompanijama kao što su TC Energy, ExxonMobil, Chevron i Aramco.
Još jedna zemlja G7, Italija, još uvijek ne pokazuje znake provedbe Glasgowske izjave s još mjesec dana do kraja 2022. godine.
Simone Ogno, finansijska i klimatska kampanjka u ReCommonu, udruženju koje se bori protiv zloupotrebe moći i pljačke teritorija, rekla je: "Putem svoje izvozne kreditne agencije SACE Italija je postala prvi evropski finansijer fosilnih goriva, omogućujući razvoj strateških naftnih i plinskih projekata za Rusku Federaciju, a da ne spominjemo rafinerije u Egiptu i LNG projekte u Mozambiku."
Unatoč nekim pomacima na ovogodišnjem COP27, kao što je razvoj fonda za "gubitke i štete" za zemlje u razvoju, većina potpisnika Glasgowske izjave tek treba pretvoriti svoje obećanje u djelo jer nastavljaju posmatrati ulaganja u fosilna goriva, te je potrebno da se fokusiraju na popunjavanje praznine u opskrbi energijom stvorene sukobom Rusije i Ukrajine.
