Istraživanje: Osmijeh druge osobe vas čini sretnijima i samopouzdanijima

Tačnije, 28 posto takvu gestu mnogo cijeni da smatraju da je to što im se neko nasmiješi čak više od poklona. Slično tome, 26 posto osoba više cijeni osmijeh nego dobijanje pohvale na poslu.

Šest od deset ispitanika ističe da ih osmijeh čini samopouzdanijima, dok 52 posto kaže da se tada osjećaju mnogo sretnije.

Skoro dvije trećine (64 posto) vjeruje da je uticaj osmijeha stranca jednak istom osjećaju kada osoba dobije najmanje tri komplimenta u jednom danu.

Studiju je provela agencija OnePoll, a naručila kompanija Belvita, koja je pokrenula uzbudljivu seriju portreta koji slave i predstavljaju osmijehe koji su izazvali osjećaje zajedništa širom Ujedinjenog Kraljevstva.

Kao rezultat nečijeg osmijeha, ispitanici kažu da tada mogu prenijeti pozitivnu energiju i na svoje prijatelje (57 posto), porodicu (55 posto), pa čak i na ljude koje ne poznaju (23 posto).

Osmijeh potrebniji više nego ikad

Stoga nije iznenađujuće da je osmijeh potreban više nego ikad kako se tmurniji i hladniji dani približavaju, a 61 posto ispitanika priznaje da bi im dobro došlo više pozitivne energije.

Tri od četiri osobe kažu kako na njihovo raspoloženje utiču kraći i hladniji dani u jesenjim i zimskim mjesecima.

Prema studiji, 42 posto osoba osjeća se usamljenije u hladnijim mjesecima, dok 38 posto napominje da pad temperatura otežava interakciju s drugim ljudima.

U tom smislu, trećina ispitanika smatra da se ljudi manje smiju tokom hladnijih mjeseci.

“Vjerujemo da pozitivna energija može započeti i sa najmanjom gestom, kao što je osmijeh ili čin ljubaznosti od nepoznate osobe, što u konačnici pomaže da se širi pozitivnost s jedne osobe na drugu“, kaže Gabriella Sargeant, glasnogovornica Belvite.

Osmijeh utiče na osjećaj sreće

Smješkanje zaista može pomoći da se osjećamo sretnije, navodi se također u studiji američkih psihologa. Oni su gotovo 50 godina posmatrali i testirali kako facijalne ekspresije mogu navesti ljude da osjete emocije povezane s tim izrazima.

Rezultati istraživanja pokazali su da su se osobe koje su se smješkale osjećale sretnije, a mrštenje je uticalo na javljanje osjećaja ljutnje i tuge. Ipak, istraživači upozoravaju da se to ne bi trebalo koristiti kao način neutraliziranja depresije.

Kao što objašnjava dr. Isha Gupta, neurologinja iz “IGEA Brain and Spine“, osmijeh izaziva hemijsku reakciju u mozgu te oslobađanje hormona poput dopamina i serotonina.

“Dopamin povećava naš osjećaj sreće, a oslobađanje serotonina povezuje se sa smanjenim stresom. Niski nivoi serotonina povezani su s depresijom i agresijom, a nizak nivo dopamina također je povezan s depresijom“, ističe dr. Gupta.

Smijanje može zavarati mozak

Smijanje može zavarati vaš mozak da povjeruje da ste sretni, što onda može potaknuti stvarni osjećaj sreće. Ipak, dr. Murray Grossan, otorinolaringolog iz Los Angelesa, ukazuje na nauku o psihoneuroimunologiji, tvrdeći da su prijašnja istraživanja pokazala da „depresija slabi naš imunološki sistem, dok sreća, s druge strane, jača otpornost našeg tijela“.

Kada se smijemo, mozak prepoznaje mišićnu aktivnost i pretpostavlja da je riječ o humoru, smatra ovaj stručnjak.

Smijeh smanjuje hormone stresa poput adrenalina i kortizola, a podiže nivo “blagotvornih” hormona poput endorfina, koji, između ostalog, smanjuju osjećaj boli.

To znači da smijanjem jačamo svoj imunitet, poboljšavamo zdravlje i umanjujemo stres. Jednom riječju, smijeh je prava antistres terapija koju možemo sami praktikovati svakodnevno. Jedna od poveznica ljudi svih kultura i dobi jest mogućnost da se spontano smiju i da provode dosta vremena u ovoj aktivnosti.

Budući da je smijeh nešto što nam je urođeno i prirodno, možemo zaključiti da je to vrlo važna ljudska karakteristika.

Čak i lažni osmijeh može smanjiti stres i broj otkucaja srca, tvrdi dr. Sivan Finkel. Istraživanje koje je provela grupa na Univerzitetu u Cardiffu u Walesu pokazalo je da su ljudi koji se nisu mogli namrštiti zbog injekcija botoksa u prosjeku bili sretniji od onih koji su se mogli mrštiti.

Koliko je osmijeh važan često nismo svjesni

Psihologijska istraživanja pokazuju da već prilikom prvog kontakta s nepoznatim osobama stvaramo bitne zaključke o njima, kao i oni o nama, te da taj prvi dojam uveliko doprinosi tome kako ćemo se ubuduće doživljavati.

Pokazalo se kako ljudi znatno prije primjećuju osobe koje se smješkaju u odnosu na one koje imaju ozbiljan izraz lica te da iskren osmijeh prilikom inicijalnog susreta omogućuje da prvi dojam naših sugovornika o nama bude pozitivan.

Prema tome, osmijeh je jednako bitan i u samoj komunikaciji s drugim ljudima. U tom smislu, poznato je kako se i u komunikaciji pisanim putem sve više upotrebljavaju i emotikoni kako bi nam dočarali kakvo je stvarno raspoloženje osobe koja šalje poruku. Naime, nauka je jasno dokazala da ljudi reaguju smijehom na smijeh, čak i onda kada ne vide izvor smijeha. Dovoljno je da samo čuju osmijeh i prirodno reaguju smijehom.

Terapija smijehom

Iako mnogi ljudi možda nisu upoznati s time, liječenje smijehom već odavno je sastavni dio programa rehabilitacije u mnogim vrhunskim bolnicama u SAD-u i zemljama Evropske unije, pri čemu se angažiraju ne samo doktori već i klaunovi, a datira iz 1960-ih godina. Nastala je gotovo slučajno, kada je novinar Norman Cousins, zbog teške bolesti kralježnice, zaronio u svijet smijeha kako bi lakše podnosio život s bolom.

Slično tome, u nekim zemljama klaunovi doktori posjećuju djecu oboljelu od malignih bolesti i uveseljavaju ih poklonima, skečevima i igrokazima kako bi ih nasmijali i donekle im uljepšali bolničke dane, što djeci pomaže i u samom procesu liječenja.

Grupna terapija smijehom sastavni je dio liječenja stresa, bola te teških, fatalnih bolesti, a cilj takvih grupnih terapija smijehom je izazvati što više smijeha kod pacijenata.

Prof. Rubin Dunbar i njegova grupa istraživača s Oxforda također su dokazali da je smijeh prirodan analgetik koji značajno podiže toleranciju boli. Ustanovili su da nije dovoljan običan smijeh, nježno i tiho smijanje ili nervozno hihotanje, već je potrebno nasmijati se od srca da naše tijelo počne oslobađati endorfin, koji djeluje kao prirodno analgetsko sredstvo.

Osmijeh i smijeh su univerzalni jezici

Baš poput muzike, koja ne treba prevodioca, ni osmijeh ga ne treba jer ga svi ljudi diljem svijeta jednako razumiju i znaju pročitati s lica. Možemo zaključiti da se svi ljudi smiju na istom jeziku.

Znate li da osmijeh i smijeh imaju čak i svoje dane i da se ne obilježavaju na isti datum? Prvi april je dan smijeha, kad zbijamo šale na tuđi račun i pazimo da nas neko lukavo ne prevari. Prvi petak u oktobru od 1999. godine slavi se kao Dan osmijeha, koji ističe njegov pozitivan društveni efekat, kao i onaj na psihofizičko zdravlje.