Tim naučnika sa Univerziteta Ohio State objavio je da želja za snimanjem selfija, koji dokumentuju trenutak sa osobom u kadru, potiče od složenijih emocija od obične taštine ili samozaljubljenosti.
“Otkrili smo da ljudi imaju prirodnu intuiciju o tome koju perspektivu zabilježiti kako bi dobili ono što žele od fotografije“, kazao je glavni autor studije Zachary Niese, postdoktorant na Univerzitetu u Tibingenu u Njemačkoj.
Rezultati istraživanja su zasnovani na seriji od šest eksperimenata sa 2.113 učesnika, kojima je istražen utjecaj perspektive na ličnu fotografiju.
“Ove fotografije na kojima ste vi lično mogu dokumentirati dublje značenje nekog trenutka. To ne mora biti ponos ili samozaljubljenost”, smatra autorica studije, profesorica Lisa Libby.
Pitanje samopromocije
Rezultati nove studije osporavaju ideju da ljudi objavljuju selfije na društvenim platformama poput Instagrama isključivo radi samopromocije. Prema studiji, fotografije iz prvog lica, koje snimaju scenu iz perspektive pojedinca, predstavljaju samo fizičko iskustvo.
U jednom virtuelnom testiranju volonteri su pročitali scenario u kojem bi mogli da se fotografišu, kao što je provođenje dana na plaži sa bliskim prijateljem.
Morali su ocijeniti važnost samog iskustva i šire značenje događaja. Što je bilo važnije značenje, bila je i veća vjerovatnoća da će napraviti selfi.
Drugo testiranje je pokazalo intuiciju ljudi o tome da li svaka perspektiva na fotografiji bolje bilježi iskustvo ili značenje događaja. Istraživači su zamolili učesnike da pogledaju nedavne fotografije koje su objavili na svom Instagram nalogu i odgovore na pitanje: “Na kakvo razmišljanje vas ova fotografija navodi?“
Ako je osoba bila prikazana na slici, vjerovatnije je da će reći da ih je fotografija navela da razmišljaju o dubljem značenju trenutka. Fotografije koje prikazuju scenu iz njihove perspektive navele su ih na razmišljanje o fizičkom iskustvu.
Nezadovoljstvo slikom
Međutim, ponekad ljudi možda neće napraviti fotografiju koja je u skladu s njihovim ciljem, što rezultira nezadovoljstvom slikom. U drugom izazovu od učesnika je zatraženo da ocijene svoje fotografije na Instagramu na skali od jedan (nimalo pozitivno) do pet (izuzetno pozitivno).
“Otkrili smo da se ljudima ne sviđa njihova fotografija toliko ako postoji neusklađenost između perspektive fotografije i njihovog cilja pravljenja fotografije”, objašnjava Libby u univerzitetskom saopštenju.
Naprimjer, ako im je cilj bio uhvatiti značenje trenutka, preferirali su fotografiju ako je u pitanju selfi. Studija stoga pokazuje da ljudi imaju intuiciju o perspektivi koju bi trebali koristiti na fotografijama kako bi postigli željeni rezultat.
Prema tome, dr. Niese se nada da će istraživanje povećati razumijevanje ljudi o tome kako perspektiva na fotografiji utječe na njihove reakcije na slike, omogućavajući im da svjesno odaberu perspektivu koja ispunjava njihov cilj.
Lični motivi za fotografisanje
Rezultati također pokazuju da ljudi možda objavljuju fotografije na Instagramu i drugim platformama iz razloga koji nisu samo njihovi pratioci.
“Ovaj naučni rad otkriva da ljudi također imaju vrlo lične motive za fotografisanje. Čak se i na društvenim mrežama čini da ljudi sami sebi određuju slike kako bi uhvatili određeno iskustvo ili značenje događaja”, dodaje dr. Niese.
Rezultati studije, objavljeni u časopisu “Social Psychological and Personality Science“, podržavaju prethodnu analizu na stotinu studenata u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ta studija je pokazala da su oni koji su imali nisku ocjenu narcizma obično objavljivali isto toliko selfija kao i oni koji su dobili višu ocjenu.
Ljudi zaokupirani fotografisanjem
Stručnjaci čak tvrde da sve više ljudi čak i na putovanjima ne uživa toliko u mjestima koja posjete, jer su previše zaokupirani fotografisanjem i pravljenjem selfija. Sve više njih gotovo na svakom koraku pravi popularne selfije.
Međutim, evo šta psiholozi kažu o tom modernom fenomenu. Ranije istraživanje pokazuje da bi kod muškaraca takvo ponašanje moglo ukazivati na neke poremećaje, tačnije poremećaje ličnosti.
U istraživanju koje je provela profesorica Jesse Fox sa Univerziteta Ohio State navodi se da muškarci koji fotografišu i postavljaju na društvene mreže mnogo selfija imaju i najveće predispozicije, odnosno šanse, da budu psihopate i narcisoidi.
Istraživači su proveli istraživanje među 800 muškaraca starosti od 18 i 40 godina.
Muškarci koji često prave selfije, a posebno ako ih obrađuju nakon toga, očito su narcisoidni, ali je ovo prvi put da je neko istraživanje to i potvrdilo, kazali su istraživači.
Ispitanici su radili određene testove vezane za njihovu ličnost, a istraživači su imali uvid u njihovo ponašanje na društvenim mrežama, nakon čega su došli do konačnih rezultata.
