Ako napravite ovu 30-minutnu promjenu u životu, bit ćete sretniji

Ako vam je potrebna neka nova motivacija da se malo distancirate i odmorite od tehnologije, razmislite o najnovijem istraživanju koje je objavio Ruhr Univerzitet u Bohumu u Njemačkoj. Istraživači navode da provođenje samo 30 minuta manje na društvenim mrežama dnevno, te zamjena tog vremena fizičkom aktivnošću, može učiniti značajna čuda u pogledu mentalnog zdravlja.

Ispitanici koji su slijedili ovu dnevnu rutinu samo dvije sedmice kazali su da se osjećaju mnogo sretnije, zadovoljnije, manje su pod stresom zbog pandemije COVID-19 i manje su depresivni u odnosu na kontrolnu grupu. Značajno je da su ove pogodnosti trajale čak šest mjeseci nakon završetka istraživanja.

Stopa anksioznosti porasla

Tokom proteklih nekoliko godina života u pandemiji, platforme društvenih medija poput Facebooka, Instagrama, TikToka, Twittera i WhatsAppa pomogle su ljudima širom svijeta da ostanu u kontaktu s prijateljima, porodicom i u najmanju ruku osjećaju da su povezani s drugima. Ove mreže odvratile su također mnoge ljude od nevjerovatno stresne, naizgled beskrajne situacije s viruom, ali je stopa anksioznosti dramatično porasla tokom pandemije.

Naravno, postoji i dobro dokumentirana tamna strana društvenih medija. Previše vremena u skrolovanju može dovesti do ponašanja ovisnosti koje na kraju rezultira bliskom emocionalnom povezanošću s platformom na kojoj ste aktivni. Osim toga, ljudi su izloženi lažnim vijestima i teorijama zavjere koje se šire na internetu i koje mogu izazvati još više cinizma, stresa i anksioznosti.

“S obzirom na to da nismo znali sa sigurnošću koliko će dugo trajati kriza s koronavirusom, željeli smo znati kako zaštititi mentalno zdravlje ljudi uz usluge koje su, ako je moguće, besplatne ili niske“, rekla je voditeljica studije i docentica dr. Julia Brailovskaia.

Kako bi istražila da li vrsta i trajanje upotrebe društvenih medija mogu doprinijeti tome, dr. Brailovskaia je provela eksperimentalnu studiju u sklopu svog rada u Centru za napredne internetske studije (CAIS).

Četiri eksperimentalne grupe

Tim istraživača je angažovao 642 učesnika i nasumično ih rasporedio u jednu od četiri eksperimentalne grupe. Prva grupa je imala zadatak da smanji dnevno vrijeme provedeno na društvenim mrežama za 30 minuta u periodu dvije sedmice. Od druge grupe je zatraženo da poveća uobičajenu dnevnu fizičku aktivnost za 30 minuta, a da pritom nastavi koristiti društvene mreže na uobičajen način. Treća grupa je kombinovala oba pristupa - smanjenje upotrebe društvenih medija i povećanje vježbanja. Osim toga, četvrta kontrolna grupa nije promijenila nijedno ponašanje tokom dvosedmičnog eksperimentalnog perioda.

Prije, tokom i do šest mjeseci nakon dvosedmičnog probnog perioda, ispitanici su odgovarali na seriju online anketa. Upitnike su činila pitanja o trajanju, intenzitetu i emocionalnom značaju njihovog korištenja društvenih mreža, kao i o njihovim navikama vježbanja, zadovoljstvu životom, subjektivnim osjećajima sreće, simptomima depresije, psihološkom opterećenju pandemijom COVID-19 i bilo kakvoj upotrebi cigareta.

Pokrenite se!

Rezultati studije su jasno pokazali pozitivnu korelaciju između provođenja manje vremena na društvenim mrežama i povećanja fizičke aktivnosti sa poboljšanim blagostanjem. Čini se da kombinacija ove dvije strategije povećava zadovoljstvo životom i subjektivni osjećaj sreće, a istovremeno smanjuje simptome depresije.

Kao što je već spomenuto ranije, prednosti su se dugo zadržavale. Čak i nakon što je prošlo šest mjeseci, ispitanici u sve tri eksperimentalne grupe i dalje su provodili manje vremena na društvenim mrežama nego prije - oko pola sata među grupama koje su ili smanjile vrijeme na društvenim mrežama ili povećale dnevni nivo fizičke aktivnosti. Taj period je porastao na 45 minuta u grupi koja je kombinirala obje strategije.

Šest mjeseci nakon studije, kombinovana grupa je vježbala jedan sat i 39 minuta više na sedmičnoj bazi nego prije eksperimenta. Važno je da su se koristi za mentalno zdravlje također zadržale tokom cijelog perioda praćenja.

“Ovo nam pokazuje koliko je važno da s vremena na vrijeme smanjimo našu dostupnost na mreži i da se vratimo našim ljudskim korijenima“, zaključuje dr. Brailovskaia. “Ove mjere se lako mogu uvesti u svakodnevni život i potpuno su besplatne, a istovremeno nam pomažu da ostanemo sretni i zdravi u digitalnom dobu.”

Studija je objavljena u naučnom časopisu “Journal of Public Health“.

Internet postao dio svakodnevnice

Internet je postao dio naše svakodnevnice i svi rado koristimo njegovu dobrobit, od traženja informacija, pregledavanja društvenih mreža do gledanja raznih sadržaja. Potpunu kontrolu nad svojim ponašanjem i vremenom koje posvećujemo virtuelnom svijetu imamo ako korištenje interneta ima jasan cilj i svrhu i možemo ga napustiti u svakom trenutku. Međutim, ako osoba većinu svog vremena provodi na internetu stalno provjeravajući društvene mreže i online sadržaje i nerijetko, umjesto izlaska vani, odabire ostanak kod kuće živeći život putem socijalnih mreža, razvija se ovisnost.

Vrste ovisnosti o internetu su ovisnost o društvenim mrežama - Facebook, Twitter i druge mreže koje omogućuju upoznavanje novih ljudi, komuniciranje sa starim poznanicima, lakše dijeljenje slika i ostalih novosti, ovisnost o online igrama, ovisnost o online kockanju, ovisnost o kupovini putem interneta, ovisnost o stalnoj potrazi za novim informacijama i znanjem na internetu.

Znakovi koji upućuju na ovisnost

Znakovi koji upućuju na ovisnost o internetu su: žudnja za priključivanjem na internet koju osoba ne može kontrolisati, priključenje na internet postaje prva aktivnost u danu, gubitak kontrole nad vremenom provedenim na internetu i pronalaženje lažnih opravdanja za vlastito ponašanje, tjeskoba, napetost i razdražljivost kao posljedica nemogućnosti pristupa internetu, potreba za sve dužim korištenjem interneta da bi se postiglo zadovoljstvo, zanemarivanje drugih životnih navika i nastavljanje s internetskim aktivnostima uprkos činjenicama o štetnim posljedicama.

Sve dužim korištenjem interneta osobe se socijalno izoliraju, tjelesno i mentalno iscrpljuju, što se naravno odražava na porodičnom, socijalnom, školskom ili radnom funkcioniranju, a na kraju može rezultirati potpunom psihičkom dekompenzacijom.

Virtuelni svijet ili svijet interneta ima svrhu učiniti nove informacije i znanja što dostupnijima te tako olakšati njihovo usvajanje, čime se obogaćuju naša posredna iskustva. Internet nikako ne može biti zamjena za naše stvarne socijalne kontakte, životne navike i osnovne životne potrebe. Međutim, kako navode i stručnjaci, ako se primijeti gubitak kontrole nad vremenom provedenim u virtuelnom svijetu interneta i društvenih mreža i više važnosti daje virtuelnom nego stvarnom društvenom životu, svakako treba potražiti stručnu pomoć.