Najnoviji izvještaj Digital 2023 navodi da svijetu danas ima 5,4 milijarde korisnika mobilnih telefona, što je 68% populacije te 5,16 milijardi korisnika interneta, tačnije 64,4% populacije. 5 milijardi korisnika u prosjeku dnevno provede 6 sati i 37 minuta koristeći internet.
Iako nam mobiteli u kombinaciji s internetom svakodnevno olakšavaju živote, uređaji bez kojih ne bismo mogli više zamisliti svoj život imaju i mnogo mana uz prateće prijetnje po zdravlje.
Bijeg u online svijet
Ukoliko provodite više vremena na mobitelu nego u stvarnoj interakciji s okolinom, ako se ne možete oduprijeti stalnom provjeravanju poruka, ako vas notifikacije prekidaju u poslu ili zbog njih zanemarujete neke druge aktivnosti, vrlo vjerovatno ulazite u fazu ovisnosti o mobitelu.
Studija provedena na Kings koledžu u Londonu pokazala je da je 23% djece i mladih, od 42 hiljade analiziranih, ovisna o mobilnim telefonima.
Pokazalo se da su osobe uspaničene ili ozbiljno uznemirene kada im se uskrati pristup telefonu, a anksioznost ili iracionalni strah od ostajanja bez vlastitog mobitela zove se nomofobija.
Iracionalni strah od ostajanja bez vlastitog telefona.
Na ovo se naslanja niz novih problema vezanih za socijalnu anksioznost kao što su FOMO (fear of missing out), strah da će nam nešto promaknuti i FOLO (fear of living offline), nelagoda kada smo privremeno offline, naprimjer, kada nam nestane baterije. Suprotno od ovih postoji i JOMO (joy of missing put), sindrom radosti od propuštanja, što može preći u ravnodušnost.
Posljedice po zdravlje
Često vrijeme koje provodimo koristeći mobilne telefone ne možemo kontrolisati što, stručnjaci navode, može prouzrokovati stres, depresiju, neraspoloženje, razdražljivost, smanjenje koncentracije, utjecati na kvalitet sna i sposobnost za donošenje racionalnih odluka.
Pored problema s vidom, možemo iskusiti i probleme s pamćenjem. Više se ne trudimo da zapamtimo pojedine stvari i često u potrazi za odgovorima „guglamo“. Istraživači s univerziteta Columbia ovo stanje su nazvali „Googleov efekat“ - uz nekoiko klikova dolazimo do odgovora koji nas zanimaju bez dodatnog mentalnog napora.
Mnogo ljudi mobilne telefone smatra produžetkom vlastite ruke, a tokom istraživanja objavljenog u časopisu Računari u ljudskom ponašanju, čak 90% ispitanih prijavilo je „sindrom fantomske vibracije“- kada ojećamo zujanje iako nam telefon nije ni blizu.
Mobilni telefoni, kao visokosofisticirani radioaparati, emituju i elektromagnetsko zračenje koje može imati direktne poljedice po ljudsko tijelo. Međunarodna agencija za istraživanje kancera koja je sastavni dio Svjetske zdravstvene organizacije je još 2011. godine klasificirala zračenje mobilnog telefona kao moguće kancerogeno.
Studija Nacionalnog Toksikološkog programa je ukazala i na povezanost između zračenja telefona i pojave tumora mozga i drugih organa. Agencija za radijaciju i nuklearnu sigurnost u Finskoj je nakon dvogodišnje studije zaključila da štetno zračenje mobilnog telefona može dovesti i do oštećenja moždanog tkiva, a zračenje ubrzava aktivnost mozga već nakon 50 minuta korištenja.
Digitalna nesanica
Pokušajte sami sebi postaviti vremenska ograničenja korištenja mobitela ili ga pokušajte isključiti. Nemojte ga nositi u krevet, a pokušajte da ga ne koristiti dva sata prije spavanja jer svjetlo koje se emituje iz ekrana remeti kvalitetu sna.
Osvijetljeni zasloni utječu na lučenje melatonina, tzv. noćnog hormona iz pinealne žlijezde ili epifize, koja reguliše spavanje. Lučenje melatonina prirodno se blokira na dnevnom svjetlu i opet se aktivira u mraku, ali svjetlost koju ispuštaju zasloni uređaja zavaravaju pinealnu žlijedu, tako da ona blokira lučenje noćnog hormona.
Tada postajete žrtva digitalne nesanice jer je istraživanje koje je proveo Lighting Research Center of Polytechnic Institute u New Yorku pokazalo da dva sata provedena uz tablet u večernjim satima smanjuju lučenje melatonina čak 22 posto, što izaziva poremećaj biološkog sata koji regulira ritam spavanja i budnosti.
Neuronaučnik sa Stanforda dr. Andrew Huberman upozorava da izloženost bilo kojoj svjetlosti iz telefona između 23 sata navečer i četiri sata ujutro aktivira habenulu ili moždanu mamuzu koja inače snižava nivo dopamina, što podstiče osjećaj razočarenja i, uzročno–posljedično, pospješuje razvoj depresije.
Struka savjetuje da uklonite aplikacije s kojih vam dolaze notifikacije. Vrijeme koje biste proveli na telefonu pokušajte zamijeniti zdravijim aktivnostima, poput čitanja ili vježbanja. Posvetite se porodici i izazovite društvo da ostavi mobitele tokom druženja. Ko prvi uzme telefon, plaća!
Postoji i druga strana medalje. Ovisnost o mobitelima može biti direktna posljedica stresa, tjeskobe, depresije ili generalno usamljenosti, pa se odlučujemo na bijeg u vlastiti, online svijet. U tom slučaju mobiteli ne rješavaju te probleme, već upravo suprotno, mogu pogoršati simptome i stvoriti teže oblike mentalnih poremećaja.
Ove godine, 26. aprila, navršava se 50 godina otkad je obavljen prvi poziv s mobilnog telefona. Prvu rečenicu, koja je glasila: "Nazvao sam te da provjerim da li me dobro čuješ", izgovorio je Martin Cooper.
On tada nije mogao ni naslutiti da ćemo se godinama kasnije itekako dobro čuti, možda čak i pretjerano.
