Kulturne vrijednosti balkanskih zemalja dijele mnoštvo zajedničkih mjesta kada je u pitanju zaštićena svjetska kulturna baština.
Pored velikog broja materijalnih kulturnih dobara koja dijele balkanske zemlje, one se mogu pohvaliti i tradicijama koje narodi održavaju vjekovima.
Izdvojili smo po jednu tradiciju iz svake zemlje koja se nalazi na listi UNESCO-ovog Registra dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.
Naprimjer, na UNESCO-ovoj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa za tradiciju uzgajanja konja lipicanera 2022. godine mjesto su dobile Bosna i Hercegovina i Hrvatska, a pored njih još 6 zemalja.
Radi se o najstarijoj pasmini konja u Evropi, s više od 400 godina selekcijskog rada. U lipicanerima se danas nalazi krv kraškog, španskog, arapskog, kladrubskog konja i nekoliko italijanskih pasmina. Uključeni su u događaje, proslave i svečanosti.
Na istoj listi upisan je i običaj održavanja “Bokeljske mornarice” u Hrvatskoj, ali i Crnoj Gori.
Bokeljska mornarica osnovana je 809. godine, od kada neprekidno djeluje kao najstarija organizacija pomoraca, s vojnim, ekonomskim, obrazovnim i humanitarnim funkcijama.
Njen nastanak vezuje se za dolazak svetog Tripuna, zaštitnika grada Kotora.
Iako se na društvenim mrežama može uočiti nesuglasica oko porijekla ovog običaja, Bokeljska mornarica je otvorena za sve koji poštuju ovo geslo i voljni su da doprinesu očuvanju tradicionalnih vrijednosti koje ona gaji.
Po svojoj jedinstvenosti izvođenja, Hrvatska opravdano zaslužuje zauzeti još jedno mjesto na listi, s unikatnim “nijemim kolom”.
Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore izvodi se bez muzičke pratnje. Samo se čuju stope i zveckanje ukrasa.
Izvodi se na karnevalima, vašarima, slavama i svadbama, te služi kao način da se mlade žene i muškarci upoznaju.
Uvršteno je na UNESCO-ovu listu 2011. godine.
Slava je običaj slavljenja porodičnog zaštitnika i hranitelja ne samo u Srbiji već i širom regiona. Pored gozbe, u kući se pali posebno dizajnirana svijeća.
Tokom obreda zahvaljuje se svecu i izgovaraju se molitve za blagostanje.
Zbog toga što je narod u Srbiji smatra dijelom svoje kulture, uvrštena je na UNESCO-ovi listu 2014. godine.
Proslava proljeća ‘Hıdrellez’ održava se svake godine 6. maja, slaveći buđenje prirode u Sjevernoj Makedoniji. Ova tradicija, povezana s obredima za blagostanje, plodnost i zaštitu usjeva i stoke, izvodi se uz razne ceremonije i rituale povezane s prirodom.
Albanska iso-polifonija, jedinstvena tradicija polifonog pjevanja, dijeli se na stilove Toska i Laba na jugu te Gega na sjeveru. Ovu muziku uglavnom izvode muškarci, a tradicionalno prati različite društvene događaje, poput svadbi, sahrana, žetvenih svečanosti, vjerskih proslava i festivala.
Ukoliko želite da saznate i ostale kulturne raznolikosti i vrijednosti čovječanstva, posjetite UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa i Registar dobrih praksi zaštite.
