Vlada Slovenije je na sjednici donijela nekoliko mjera vezanih uz funkcioniranje zdravstvenog sistema. Time će podržati direktore javnih zdravstvenih ustanova kako bi bolnice i domovi zdravlja mogli nastaviti pružati zdravstvenu zaštitu građanima.
Kako je objasnio državni tajnik u Ministarstvu zdravlja Denis Kordež mjere Vlade stoga su usmjerene na organiziranje rada za osiguranje provođenja kontinuirane zdravstvene zaštite.
"Na temelju tih mjera direktori javnih zdravstvenih ustanova provjeravat će valjanost pojedinih oblika rada - primjerice smjenskog rada, dežurstva i stalne pripravnosti, koji osiguravaju kontinuiranu zdravstvenu zaštitu u ustanovama", rekao je Kordež.
To u praksi znači da tamo gdje se ne može održati sadašnji oblik rada zbog nedovoljnog broja ljekara, oni će biti raspoređeni u smjenski rad, odnosno radit će isto kao i ostali zdravstveni radnici.
Ako je opterećenost dežurstva u pojedinoj bolnici takva da ne prelazi 25 posto opterećenja tokom redovnog radnog vremena, direktori će po vlastitom nahođenju moći organizirati pripravnost kod kuće za takva radna mjesta sa stručnim kolegama, čime se smanjuje opterećenje ljekara. U slučaju nemogućnosti pružanja hitne medicinske pomoći, pružatelji hitne medicinske pomoći mogu organizirati zajedničko dežurstvo.
"U tom slučaju javne zdravstvene ustanove sklapaju ugovor kojim određuju mjesto zajedničkog dežurnog mjesta na kojem je zajamčena stalna prisutnost ljekara za obavljanje hitne medicinske pomoći", rekao je Kordež.
Naglasio je da je to privremena mjera i samo opcija koja je na raspolaganju zdravstvenim ustanovama.
Vlada je donijela i smjernice o poništenju suglasnosti za pružanje usluga drugog pružatelja zdravstvenih usluga.
"Ova mjera rezultat je povlačenja suglasnosti pojedinih ljekara i proizašle potrebe za kadrovima u zdravstvenim ustanovama. Vlada daje mogućnost direktorima da za svakog pojedinca procijene ispunjava li zakonske uvjete za rad u drugoj ustanovi, a ako nisu, takve se suglasnosti poništavaju”, rekao je Kordež.
Ujedno, Vlada je pozvala direktore javnih zdravstvenih ustanova da do 28. februara Ministarstvu zdravstva dostave prijedloge gdje je, radi osiguranja kontinuirane zdravstvene zaštite, ima smisla zadržati suglasnosti za rad izvan matične zdravstvene ustanove.
Na upit bi li se u idućim fazama mogla donijeti i preraspodjela ljekara između zdravstvenih ustanova, Kordež je rekao da je te mjere vrlo teško predvidjeti. Međutim, ako javne zdravstvene ustanove nisu bile u mogućnosti osigurati obavljanje zdravstvene djelatnosti, primjerice rad bolničkog odjela, zdravstveni djelatnici su također mogli biti premješteni u dogovoru sa susjednom ustanovom.
Kako je rekao državni tajnik, ovo je samo prvi niz mjera, a prema njegovim riječima, Vlada će vjerojatno idućih dana donijeti dodatne mjere kojima će odlučiti o pružanju niza zdravstvenih usluga.
Prema Kordežovim riječima, donesene mjere "u najvećoj mogućoj mjeri" proizlaze iz postojeće zakonske regulative. Buduće mjere, koje će biti usmjerene na pružanje određenih zdravstvenih usluga, a koje možda neće spadati u zakonski minimum provedbe tokom štrajka, istakao je, najvjerojatnije će predstavljati presedan.
"Naša briga i sve mjere usmjerene su na zaštitu zdravlja ljudi. Unatoč štrajku, koji je legitimno pravo svakog pojedinca, ne možemo dopustiti da cijenu snose pacijenti koji su u ovoj situaciji najslabija karika", istaknuo je Kordež.
