Pahor: Probleme na Balkanu riješiti ubrzanjem procesa članstva zemalja u EU

Slovenski predsjednik Borut Pahor, koji je ovih dana boravio u posjeti Turkiye, odgovarao je na pitanja novinara o dešavanjima na Balkanu, kao i o rusko-ukrajinskom ratu.

Dugoročno gledano, jedini način rješavanja problema na Balkanu je ubrzanje procesa članstva zemalja u Evropsku uniju. Ako Srbija odluči stati na drugu stranu, budućnost Republike Srpske u BiH može dobiti drugačiji zamah, poručio je u intervjuu predsjednik Slovenije Borut Pahor.

Pahor je ovih dana boravio u posjeti Ankari, gdje se sastao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, te učestvovao na Konferenciji ambasadora koja je održana u glavnom turskom gradu. Pahor je odgovarao na pitanja novinara o dešavanjima na Balkanu, kao i o rusko-ukrajinskom ratu.

Podsjećajući kako je i Balkan patio od sličnih sukoba, Pahor je rekao da već duže vrijeme pokušava skrenuti pažnju svojih kolega u NATO-u i EU-u na događanja na Balkanu.

"Neke zemlje su pod direktnim pritiskom Rusije", upozorio je Pahor.

Ističući također da je Srbija pod velikim pritiskom da provede sankcije zapadnog bloka i EU, Pahor je podsjetio da se proces članstva Srbije u EU nastavlja i založio se za ubrzanje procesa pristupanja zemalja Balkana Evropskoj uniji.

Pahor je rekao da pridaje važnost članstvu u EU kako bi se pokazalo na čijoj su strani sve zemlje, uključujući i Srbiju.
"Ako Srbija odluči stati na drugu stranu, budućnost Republike Srpske u BiH može dobiti drugačiji zamah", upozorio je Pahor.

Podvukao je kako želi vidjeti sve zemlje Balkana u EU što je prije moguće, te kazao:
"Jedino rješenje je ubrzati proces članstva u EU. Mislim da bi EU trebao učiniti više. Sličan proces vidimo i u odnosima Kosova i Srbije, kao i u napetosti između pojedinih etničkih grupa u Bosni i Hercegovini, gdje se sa zebnjom očekuju izbori. Dugoročno gledano, jedini način rješavanja ovih problema je ubrzanje procesa članstva u EU".

"Zapadni Balkan će biti izložen još više Rusiji ako NATO nastavi čekati"

Pahor je također ustvrdio da bi trebalo biti sličnog ubrzanja i ulasku Bosne i Hercegovine u NATO, te kazao:
"Želim da Bosna i Hercegovina postane sljedeća članica NATO-a. Članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u važno je za promjenu kretanja na Zapadnom Balkanu".

Napominjući da radi i na tome da Bosna i Hercegovina do kraja godine dobije status kandidatkinje za članstvo u EU, Pahor je istaknuo važnost početka pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije za Balkan.

Rekao je da na Balkanu ima isto toliko prilika koliko i problema.
“Regija će otići ili na jednu ili na drugu stranu. U ovom trenutku, akcije NATO-a su od velike važnosti. Ako nastavi čekati, Zapadni Balkan će biti još više izložen Rusiji i moglo bi doći do problema”, rekao je slovenski predsjednik.


Hvala Bogu da je Tukiye članica NATO-a
Govoreći o strateškoj važnosti Turkiye, Pahor je rekao da Dokument o strateškom partnerstvu koji su Turkiye i Slovenija potpisale 2011. ukazuje na važnost koju dvije zemlje pridaju jedna drugoj.
"Turkiye je veoma važna. To je i geopolitički vrlo važno. Hvala Bogu da je Turkiye članica NATO-a. Također pridajem važnost budućnosti NATO-a, i tome da su Turkiye, Švedska i Finska potpisale sporazum o članstvu dviju zemalja", dodao je Pahor. Dotakao se i napetosti na realciji Beograd - Priština.
"Podržavam dijalog između Kosova i Srbije od samog početka. To je teško pitanje, ali trenutno postoji veliki problem povjerenja među stranama. U kontaktu sam s obje strane i vidim koliko je teško s tim nepovjerenjem. Nedavno smo svjedočili događaju za koji se bojimo da će još više porasti. Ako nema snažnog dijaloga, uvijek postoji rizik da dođe do takvih događaja koji mogu povećati napetosti. Trenutno nema snažnog dijaloga. Nastojim ohrabriti strane da daju sve od sebe jer je mirovni sporazum između Beograda i Prištine važan ne samo za mir i stabilnost dviju zemalja nego i za cijelu regiju", rekao je Pahor.

Govoreći o ratu u Ukrajini, Pahor je rekao kako ga raduje duh zajedništva koje je Zapad pokazao naspram ovog rata.
"Mislim da smo pogriješili nakon aneksije Krima. Bilo je nekih sankcija, istina, ali to je sve. Nije to bio radikalan paket sankcija. To je bio pogrešan signal za (op.a. ruskog predsjednika Vladimira) Putina da bi, ako bude radio šta želi, mogao dobiti beznačajne posljedice. Zato smo željeli da se 24. februara ova greška ne ponovi", kazao je Pahor.

Istaknuvši da su početkom ukrajinskog rata u praksi zaživjeli pooštreni paketi sankcija protiv Rusije, Pahor je rekao da "smo iznijeli pooštreni paket sankcija i sačuvali naše jedinstvo. Ovdje imamo veliki teret na plećima, ali smo solidarni”.