U glavnom gradu Berlinu, u okviru manifestacije pod nazivom "Haltet die Freiheit hoch" postavljeno je na hiljade plakata u centru grada, na dionici od četiri kilometra kroz koju je prolazio Berlinski zid koji je više od dvije decenije dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku.
Dok su većinu postera posljednjih mjeseci dizajnirali Berlinčani, neki od njih se sastoje od transparenta koje su nosili demonstranti tokom protesta protiv bivše administracije Istočne Njemačke 1989. godine.
Male izložbe i multimedijalne prezentacije također se održavaju na raznim mjestima duž rute.
U Memorijalnom muzeju na zidu u distriktu Mitte, komemoracija je posvećena onima koji su izgubili živote dok su prolazili iz Istočnog u Zapadni Berlin tokom Hladnog rata.
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier i premijer Berlina Kai Wegner također su prisustvovali komemoraciji.
Govoreći na događaju, na kojem su učesnici ostavljali ruže na spomen-zidu, Wegner je zatražio zaštitu slobode i poručio: "Jer bez slobode sve ostalo je ništa".
Njemački kancelar Olaf Scholz je u video poruci napomenuo da su prije 35 godina, u jesen 1989., "hrabri građani uništili 'gvozdenu zavjesu'".
"Pobjeda slobode u jesen 1989. bila je pobjeda za Evropu kolektivno", rekao je Scholz.
Njemački kancelar je naveo da je pad Berlinskog zida prije 35 godina bio vrhunac sreće koji je postignut razvojem širom Evrope u to vrijeme.
"Ovo je sretan dan na kome smo mi Nijemci zahvalni", rekao je Scholz.
Pozivajući javnost na jedinstvo, Scholz je rekao: "Naša zajednička historija u jesen 1989. pokazuje nam kako možemo postići svoje ciljeve. Zajedno za mir i slobodu, za sigurnost i prosperitet, za vladavinu prava i demokratiju".
Povodom 35. godišnjice pada Berlinskog zida, u gradu će se do večernjih sati održavati brojne manifestacije.
Berlinski zid sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida značio je, ne samo ujedinjenje Njemačke nego i početak pada komunističkog režima, odnosno kraja Hladnog rata.
Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv s pridjevom "antifašistički".
Gradnja je počela 13. augusta 1961. godine i više je puta nadograđivan. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke ciglene barijere nego je imao ulogu džinovskog betonskog zida koji je opasao zapadni Berlin, praktično podijelio grad, presjekao ulice i razdvojio mnoge porodice i prijatelje.
Padom Berlinskog zida 9. novembra 1989., koji je bio prekretnica i za Njemačku i za Evropu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Evropi je nestao.
Između 1949. i 1961. oko tri miliona ljudi, posebno obrazovanih i kvalifikovanih mladih ljudi, pobjeglo je na Zapad iz Istočne Njemačke, čija se ekonomija pogoršavala.
Kako bi spriječila ova bijega, administracija DDR-a odlučila je tajno zatvoriti granicu u Berlinu u subotu uveče, 12. augusta 1961. godine.
Dugačak 156 kilometara, Berlinski zid bio je uzrok smrti najmanje 138 osoba koje su ubijene u pokušaju da ga pređu. Mnogi drugi, koji su spriječeni u tom naumu, završili su u tamnicama.
Zbog sve veće želje za ujedinjenjem, otvoren je za neometan saobraćaj 9. novembra 1989. godine, a potom je potpuno srušen. Svega nekoliko sati poslije pada Berlinskog zida bili su otvoreni i drugi granični prelazi, a deseci hiljada Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istoga dana nakon pada zida u zapadni Berlin prešlo je milion osoba.
Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin.
Njemačka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najveća ekonomska sila u Evropi i među vodećima u svijetu.
