Bivši norveški premijer Stoltenberg na čelu NATO je od 1. oktobra 2014. godine, od kada mu je mandat produžavan četiri puta.      Foto: AA

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je napore turske Vlade i turske odbrambene industrije u investiranju u nove i napredne kapacitete, jer je Turkiye “važan i visoko cijenjen“ saveznik u NATO-u.

Stoltenberg je u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu ocijenio doprinos Turkiye, koja obilježava 72. godišnjicu ulaska u NATO, mjesto turske odbrambene industrije u sadašnjim i budućim mogućnostima i kapacitetima NATO-a, te korake koje je Evropska unija preduzela u razvoju vlastite odbrambene strategije pod okriljem NATO-a.

Bivši norveški premijer Stoltenberg na čelu NATO saveza je od 1. oktobra 2014. godine, od kada mu je mandat produžavan četiri puta. Posljednje produženje mandata bilo je u julu prošle godine. Nakon decenije provedene na funkciji generalnog sekretara NATO-a, Stoltenberg je najavio da se povlači sa te funkcije i da neće učestvovati u izboru za novog čelnika Saveza koji okuplja 32 države.

Važnost turskog investiranja u nove i napredne kapacitete

AA: Često ste izjavljivali da Turkiye, kao veoma važan saveznik, decenijama doprinosi kolektivnoj sigurnosti i regionalnoj stabilnosti. Ove godine Turkiye slavi 72. godišnjicu ulaska u NATO. Kao generalni sekretar NATO-a, koji je služio oko deset godina u Alijansi, kako ocjenjujete doprinos Turkiye NATO-u?

Stoltenberg: Turkiye je važan i visoko cijenjen NATO saveznik. Članica je ovog Saveza 72 godine. Prošlog mjeseca smo proslavili tu godišnjicu. Turkiye je doprinijela našoj zajedničkoj sigurnosti i našoj kolektivnoj odbrani na mnogo različitih načina. Turkiye ima drugu po veličini vojsku u Alijansi i dobro obučene i dobro opremljene vojne snage. Učestvuje u NATO misijama i operacijama, uključujući one na Kosovu i u Iraku, i ne manje važna za Alijansu je i geografska strateška lokacija Turkiye, koja graniči s Irakom i Sirijom, ali i Crnim morem i Rusijom. Turkiye igra važnu ulogu u borbi protiv terorizma, posebno u borbi protiv ISIS-a (Daesha). NATO saveznici i svi smo koristili baze i infrastrukturu u Turkiye da pomognemo u borbi protiv terorizma. Stoga cijenim sve napore Turkiye da podrži Alijansu i nastavi da bude ključni saveznik. Također, nijedan drugi saveznik nije primio više izbjeglica od Turkiye, a to također pokazuje važnost koju ta zemlja ima za ukupne napore Alijanse.

AA: Pretpostavljamo da ne bi bilo pogrešno reći da prolazimo kroz period u kojem se potreba za povećanjem proizvodnje odbrambene industrije u Evropi najviše osjetila početkom rata u Ukrajini. Turkiye je, sa sve većim vojnim sposobnostima odvraćanja, postala jedan od vodećih saveznika na ovom polju. Ona je lansirala devet domaćih aviona u jednoj deceniji, a najnoviji je KAAN, borbeni avion pete generacije. Šta mislite o borbenom avionu KAAN i o ulozi turske odbrambene industrije u današnjim budućim planovima NATO-a?

Stoltenberg: Dakle, odbrambena industrija je veoma važna. A, rat u Ukrajini je pokazao važnost jake odbrambene industrije. Pozdravljam napore Vlade Turkiye, ali i turske odbrambene industrije da investira u nove visoke i napredne kapacitete, uključujući borbene avione. To je važno.

Pozdravljam i činjenicu da Turkiye dugi niz godina proizvodi bespilotne letjelice Bayraktar, koje su se pokazale vrlo učinkovitim. Bile su važne za Ukrajince u odbrani sopstvene zemlje. I također pozdravljamo činjenicu da smo nedavno imali nove najave i dalje saradnje između odbrambene industrije u Turkiye sa odbrambenom industrijom u ostatku Alijanse.

Također, činjenica da će SAD sada nadograditi i isporučiti više aviona F-16, Kanada i Turkiye također rade kada su u pitanju bespilotne letjelice Bayraktar i dijelovi dronova koje je isporučila Kanada. Na primjer, postojala je najava švedske vlade i Turkiye da će bliže sarađivati na razvoju projekata odbrambene industrije. Dakle, ovo je dio onoga što Turkiye radi kao pojedinačni saveznik, ali ne manje važno, važno je da Turkiye radi zajedno sa svim saveznicima na razvoju i proizvodnji vojnih kapaciteta.

Ukloniti barijere u trgovini odbrambenom opremom između NATO saveznika

AA: Turkiye često postavlja pitanje ukidanja ograničenja u trgovini odbrambenim proizvodima između saveznika. Kako ocjenjujete trenutno stanje po ovom pitanju?

Stoltenberg: Čvrsto vjerujem da NATO saveznici ne bi trebali imati ograničenja u međusobnoj trgovini odbrambenim proizvodima. Mi smo u Alijansi u kojoj nam je obećano da ćemo štititi i braniti jedni druge i na kraju umrijeti jedni za druge. I, naravno, tada bismo takođe trebali biti u mogućnosti međusobno trgovati odbrambenom opremom. Imali smo vrlo snažnu izjavu ili odluku na samitu NATO-a u Vilniusu, gdje su se saveznici složili da sruše trgovinske barijere odbrambenom opremom. Također pozdravljam činjenicu da sada vidimo da saveznici više trguju s Turkiye, uključujući avione F-16, druge primjere gdje Turkiye može kupiti ključne kapacitete i ključne vrste opreme od drugih NATO saveznika.

AA: Još jedno pitanje o novim strategijama EU-a za razvoj kapaciteta odbrambene industrije. Strategija “Kupuj evropsko“ podstiče proizvodnju i snabdijevanje unutar članica EU-a. S obzirom na to da su većina ovih zemalja i članice NATO-a, kako ocjenjujete ovaj korak s obzirom na to da se stiče utisak da isključuje gigante odbrambene industrije poput SAD-a, Velike Britanije i Turkiye?

Planiranje odbrane među ključnim odgovornostima NATO-a

Stoltenberg: Pa, mislim da je važno da saveznici u EU-u i NATO-u rade više na odbrani, na primjer, povećana potrošnja za odbranu, što je preduslov za bilo kakve značajnije i povećane napore u odbrani, a NATO godinama poziva evropske saveznike da troše više na odbranu, i sada troše više, i to je dobra stvar. Također, bilo bi dobro kada bi EU mogao učiniti više da prevaziđe fragmentaciju evropske odbrambene industrije. I, naravno, sve što EU učini da promoviše domišljatost, razvoj ili nove sposobnosti, to je dobro.

Ono što nije dobro je dupliranje, nadmetanje i preklapanje NATO napora. Na primjer, kada je u pitanju postavljanje ciljeva, važno je odlučiti u šta će naši saveznici ulagati. To je ključna odgovornost NATO-a. To je dio planiranja odbrane. Jer svaka smislena kolektivna odbrana mora biti zasnovana na činjenici da se mi na bojnom polju nadopunjujemo. Stoga je NATO-ovo planiranje odbrane i postavljanje specifičnih ciljeva za svakog saveznika nešto što NATO radi. Oni NATO saveznici koji su i članice EU-a ne mogu imati dva seta meta. Dakle, ne mogu biti dvije mete. Osnovna sposobnost NATO-a mora biti nešto što NATO radi. Zatim, stvaranje novih barijera između NATO saveznika potkopava naše napore da ojačamo kolektivnu odbranu, jer će nove barijere povećati cijene, smanjiti kvalitet. Stoga vjerujem u transatlantsku odbrambenu industrijsku bazu, uključujući saveznike izvan EU-a poput Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Turkiye ili Norveške. I mislim da je važno da osiguramo da NATO bude platforma za ove napore, jer saveznici EU-NATO predstavljaju 20 posto odbrambenih troškova NATO-a, a 80 posto odbrambene potrošnje NATO-a dolazi od NATO saveznika koji nisu iz EU-a. I, naravno, potrebna nam je cijela porodica i 100 posto da radimo zajedno, a ne da stvaramo barijere između njih.

Erdogan predani saveznik u NATO-u

AA: Prerano je za oproštajnu poruku. Sada pripremate NATO za samit u Washingtonu. Ali, kada se osvrnemo na otprilike deset godina unazad, šta je to što biste istaknuli kao dio vašeg mandata? I ima li šanse da vodite NATO još godinu dana?

Stoltenberg: Bila je privilegija služiti kao generalni sekretar NATO-a, najuspješnije Alijanse u historiji u ključnom trenutku za našu sigurnost, s ISIS-om (Daeshom) koji preuzima kontrolu u Iraku i Siriji, velikim dijelom Iraka i Sirije, a Rusija napada Ukrajinu. Naravno, NATO je dokazao svoju važnost više nego ikada održavši saveznike na okupu. Za mene je to što sam bio generalni sekretar u ovim vremenima bilo veoma značajno. I veoma cijenim blisku saradnju koju sam imao sa liderima saveznika. I veoma cijenim prijateljstvo i saradnju koju sam godinama razvijao sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. On je predani saveznik u NATO-u i cijenim što radimo zajedno. Bio sam u mogućnosti da radim s njim na mnogim različitim poljima, uključujući borbu protiv terorizma, jačanje naše kolektivne odbrane i podršku Ukrajini.

Uvjeren da će saveznici naći odličnog nasljednika

AA: Postoji li ikakva šansa da vodite NATO još godinu dana?

Stoltenberg: Pa, potpuno sam siguran da će saveznici naći odličnog nasljednika. Odgovoran sam za mnoge odluke u NATO-u, ali ne i za odabir mog nasljednika. Uvjeren sam da će saveznici pronaći dobro rješenje.

AA: Dakle, koja bi bila vaša poruka kandidatima?

Stoltenberg: Vrlo sam pažljiv kada šaljem bilo kakvu poruku kandidatima, jer nisam dio tog procesa. Ali, uvjeren sam da će saveznici pronaći dobro rješenje.

TRT Balkan / agencije