U posljednjih nekoliko godina postojao je trend da zemlje zaobilaze američki dolar i odlučuju da koriste vlastite lokalne valute za bilateralnu trgovinu.
U novom multipolarnom svijetu, Brazil i Japan, dva bliska saveznika Sjedinjenih Američkih Država, nedavno su se pridružili trendu širenjem svoje bilateralne trgovine valutama.
Brazil i Kina potpisali su prošle sedmice sporazum o trgovini u svojim lokalnim valutama, dok se Japan pridružio Rusiji pogođenoj sankcijama kako bi platio svoju naftu prekršivši gornju granicu od 60 dolara, zahvaljujući izuzeću SAD-a.
Saudijska Arabija, jedan od najvećih izvoznika sirove nafte, razmatra trgovinu sa Kinom saudijskim rijalima i kineskim juanima.
Za mnoge analitičare, ova promjena direktno dovodi u pitanje dominaciju američkog finansijskog sistema - jednog od najmoćnijih alata Washingtona za vršenje utjecaja širom svijeta.
Američki dolar je počeo da se suočava s konkurencijom prije više od deset godina. Japan i Kina su se 2011. usaglasili da odbace američki dolar i da umjesto toga trguju svojim valutama.
Slično tome, Brazil je potpisao svoj prvi sporazum s Kinom o odbacivanju dolara 2013. godine.
Jedna od glavnih tema sljedećeg samita BRICS-a, bloka Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike, koji će se održati u Južnoj Africi u augustu, ima za cilj stvaranje mehanizma za trgovinu u nacionalnim valutama među članicama.
Američki dolar bio je svjetska rezervna valuta od 1944. nakon sporazuma iz Bretton Woodsa, zamijenivši britanski sterling do kraja Drugog svjetskog rata.
Dolar za oružje
Sa svojim statusom rezervne valute, SAD može uvesti sankcije bilo kojoj zemlji u svijetu i nanijeti joj ogromne ekonomske troškove.
„Korištenje dolarskog sistema kao oružje može biti izuzetno destruktivno za svakoga ko je direktno ciljan, a veoma štetno za sve ostale“, kaže Julius Sen iz Londonske škole ekonomije i političkih nauka.
Politički sporovi i finansijske krize najčešći su razlozi zašto nekoliko vlada smanjuje svoju ovisnost o američkom dolaru.
Iran, koji je zbog svog nuklearnog projekta isključen iz međunarodnog sistema transfera novca koji predvodi Zapad, SWIFT, već dugi niz godina trguje alternativnim putevima plaćanja.
Sukob u Ukrajini stvorio je priliku za Rusiju i Kinu da pojačaju svoju bilateralnu trgovinu u lokalnim valutama.
Oni također ulažu napore da odvrate druge zemlje od finansijskog sistema predvođenog SAD-om.
Do sada je najmanje 20 zemalja izabralo da međusobno trguje u svojim valutama.
Zbog dinamike koja se brzo mijenja u svijetu trgovine i finansija, kineski juan premašio je dolar po prvi put u mjesečnom obimu trgovine u Rusiji, prema podacima koje je Bloomberg dostavio u februaru.
SAD često zatvara oči pred poveljom Ujedinjenih naroda, nameće jednostrani embargo i prijeti drugim državama da slijede njihov primjer.
Ovakav pristup je učinio SAD najvećom nacijom u svijetu koja je uvela sankcije.
Dug koji je akumulirala američka vlada ostavio je tržišta ranjivim na velike finansijske poremećaje.
Kao rezultat toga, mnoge su nacije krenule putem “dedolarizacije“ kako bi zaštitile svoje ekonomije od dalje štete.
Od februara 2023, savezna vlada je potrošila 723 milijarde dolara više novca nego što je prikupila kao prihod u istoj fiskalnoj godini, gurajući zemlju u dublji nacionalni deficit.
Američki državni dug iznosi 31,46 biliona dolara, što je ukupan iznos zaduživanja u istoriji nacije.
To je pet puta više u odnosu na prethodne dve decenije. Svi ovi podaci pokazuju da se brojke vrtoglavo povećavaju i da se ne mogu platiti jer globalni dug iznosi 235 biliona dolara.
Kineski juan (jedinica renminbija) smatra se potencijalnom međunarodnom trgovinskom valutom dok se ova azijska zemlja suprostavlja američkoj dominaciji.
Ali, zatvoreni ekonomski sistem Kine otežava stranim investitorima pristup njenim tržištima.
Valuta Evropske unije euro također se predstavlja kao alternativa slobodnim tržištima.
Blok država je treća po veličini ekonomija na svijetu i čini jednu šestinu globalne trgovine, navodi Visual Capitalist.
Iako je euro druga valuta po prometu na svijetu, suočava se s dužničkom krizom u eurozoni koja dovodi u sumnju njegovu sposobnost da postane rezervna valuta. Japanski jen je druga opcija.
Kao treća najveća valuta kojom se trguje na deviznom tržištu nakon američkog dolara i eura, japanski jen može naići na kamen spoticanja dok se takmiči s američkim dolarom i eurom zbog velikog javnog duga Japana.
SAD i dalje želi vjerovati da je dolar nepobjediv i da će i dalje biti glavna valuta u međunarodnoj trgovini, što je nedavno nagovijestio najviši državni službenik trezora.
Ali kako su mnoge zemlje već na putu diverzifikacije svojih međunarodnih plaćanja lokalnim valutama, mnogi finansijski analitičari predviđaju sumoran scenarij za budućnost američke valute.
