Istočni Mediteran i Bliski istok žarište klimatskih promjena

U ostatku stoljeća, projekcije ukazuju na rast ukupnog zagrijavanja do 5 stepeni Celzija ili više, koje će biti najviše i povezano s toplim talasima bez presedana koji mogu poremetiti cjelokupno društvo. Nadalje, regija će iskusiti nedostatak kišnih padavina, što će ugroziti sigurnost vode i hrane.

Svi društveno-ekonomski sektori će biti snažno pogođeni

Očekuje se da će gotovo svi društveno-ekonomski sektori biti snažno pogođeni, s potencijalno razornim utjecajima na zdravlje i sredstva za život za blizu 400 miliona ljudi pomenute regije, s implikacijama koje će se osjetiti širom svijeta.

Izvještaj koji je pripremljen pod pokroviteljstvom Instituta za hemiju Max Planck i Kiparskog instituta, u pripremi za konferenciju COP27, koja će se održati u Egiptu u novembru 2022. godine, pruža ažuriranu, sveobuhvatnu procjenu podataka mjerenja i klimatske analize, pokrivaju širok raspon vremenskih perioda, fenomena i mogućih budućih efekata.

Identificira region istočnog Mediterana i Bliskog istoka kao žarište klimatskih promjena, a također signalizira da ta regija ubrzano prestiže Evropsku uniju kao izvor stakleničkih plinova i postaje glavni emiter na globalnom nivou.

Toplotni talasi, suše i prašne oluje

Osim prosječnog povećanja temperature, istraživači skreću pažnju na pojavu ekstremnih vremenskih događaja s potencijalno razornim društvenim utjecajima. To uključuje snažno povećanje jačine i trajanja toplotnih talasa, suša, prašnih oluja i bujične kiše za koje se očekuje da će izazvati iznenadne poplave.

Procjena također uključuje raspravu o zagađenju atmosfere i promjenama u korištenju zemljišta u regionu, uzimajući u obzir urbanizaciju, dezertifikaciju i šumske požare, te uključuje preporuke za moguće mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja.

Dr. George Zittis s Kiparskog instituta, jedan od autora studije, ističe da projekcije koje ne pretpostavljaju ambicioznu klimatsku akciju kako bi se spriječile trenutne klimatske putanje, “impliciraju širenje sušnih klimatskih zona prema sjeveru na račun umjerenijih regija“.

Kao rezultat, planinske klimatske zone sa snijegom smanjit će se tokom ovog stoljeća. Kombinacija smanjenih padavina i snažnog zatopljenja doprinijet će teškim sušama. Predviđa se da će nivo mora u regiji istočnog Mediterana i Bliskog istoka rasti brzinom sličnom globalnim procjenama.

"Ovo implicira ozbiljne izazove za obalnu infrastrukturu i poljoprivredu i moglo bi dovesti do zaslanjivanja obalnih vodonosnika, uključujući gusto naseljenu i kultivisanu deltu Nila", upozorava Zittis.

Veliki zdravstveni izazovi

Predviđene promjene će snažno utjecati na gotovo sve društveno-ekonomske sektore. Jos Lelieveld, direktor Instituta za hemiju Max Planck i profesor instituta na Kiparskom institutu, upozorava da će se ljudi koji žive u regiji istočnog Mediterana i Bliskog istoka suočiti s velikim zdravstvenim izazovima i rizicima po sredstva za život, posebno siromašne zajednice, starije osobe, djeca i trudnice.

Kako bi izbjegli najekstremnije od najtežih vremenskih pojava u regiji, naučnici ističu da je potrebna hitna i efikasna klimatska akcija.

"Budući da su mnogi od regionalnih ishoda klimatskih promjena prekogranični, snažnija saradnja među državama neophodna je za suočavanje s očekivanim negativnim utjecajima. Potreba da se ispune ciljevi Pariskog sporazuma postala je važnija nego ikad prije", zaključuje Lelieveld.

U istraživanju se navodi da bi ispunjavanje glavnih ciljeva Pariskog sporazuma moglo stabilizirati godišnji porast temperature u regiji istočnog Mediterana i Bliskog istoka na blizu 2 stepena Celzija do kraja stoljeća, umjesto razornih 5 stepeni, koliko se predviđa prema uobičajenom scenariju.

Akcije dekarbonizacije

Moguće opcije prilagođavanja i preporuke navedene u izvještaju kako bi se doprinijelo ispunjavanju ovih ciljeva naglašavaju potrebu za brzom implementacijom akcija dekarbonizacije s posebnim naglaskom na sektore energetike i transporta, koji dominiraju emisijama stakleničkih plinova u regiji istočnog Mediterana i Bliskog istoka.

U izvještaju se također naglašava važnost transformacijskih promjena ka klimatskoj otpornosti kako bi se prilagodili sve izazovnijim ekološkim uvjetima. Prioritetne oblasti uključuju suočavanje s ograničenim vodnim resursima i pripremu za sve češće vremenske ekstreme kao što su toplotni talasi koji će biti posebno izazovni za rastuću urbanu populaciju.

17 zemalja uključenih u analizu izvještaja su Bahrein, Kipar, Egipat, Grčka, Iran, Irak, Izrael, Jordan, Kuvajt, Liban, Oman, Palestina, Katar, Saudijska Arabija, Sirija, Turkiye i Ujedinjeni Arapski Emirati.