Svaki vojni sukob ima svoju cijenu, a koliko bi najnoviji između Izraela i Palestine mogao koštati svjetsku ekonomiju ovisi o dva scenarija.
Stručnjaci se pribojavaju da bi i izraelski napadi na Gazu mogli imati utjecaja na globalne tokove novca.
"Rat između Izraela i Hamasa mogao bi zadati "ozbiljan" udarac globalnom ekonomskom razvoju", rekao je Ajay Banga, predsjednik Svjetske banke 24. oktobra.
No, da bismo shvatili kako izraelsko-palestinski sukob može utjecati na globalnu ekonomiju, prvo moramo sagledati ekonomsku situaciju u obje države.
Izrael među najbogatijim državama Bliskog istoka
Izrael, koji trenutno vrši napade na pojas Gaze, jedna je od najbogatijih država Bliskog istoka, podaci su Svjetskog monetarnog fonda, ali on nema nalazišta nafte i plina.
Kako je to onda moguće?
Razlog je fokus na izvoz – ne u države regije već na daleka tržišta, u najrazvijenije države svijeta. Svaki četvrti dolar izvozne vrijednosti odlazi u SAD, dok oko 8 posto izvoza proizvoda otpada na Kinu.
Na ove dvije države otpada trećina izraelskog izvoza, dok više od petine proizvoda odlazi u EU, posebno Njemačku, Irsku i Nizozemsku.
Oslonac izraelske ekonomije su brušeni dijamanti, s udjelom od oko 14 posto, kao i proizvodi visoke tehnologije.
Izrael je veliki izvoznik mikročipova. Zemlja sa manje od 10 miliona stanovnika ima čak 30 hiljada stručnjaka i skoro 200 kompanija za njihovu porizvodnju, a istraživačke i razvojne centre otvorili su tehnološki divovi poput Applea, Samsunga i Qualcomma.
Pored ove, jako su razvijene i izvozno orijentisane farmaceutska i industrija optičkih, medicinskih i drugih preciznih instrumenata.
Tu je i vojni izvoz, koji je u 2022. ostvario rekordnih 12.5 milijardi dolara, a zanimljivo je da su kupci u procentu od 24% arapski partneri, potpisnici Abrahamovog sporazuma.
UN: Palestinska ekonomija uništena višedecenijskom izraelskom okupacijom
S druge strane, Palestina, koja također nema nalazišta plina i nafte, pritisnuta izraelskom okupacijom desetljećima ekonomski preživljava.
O ekonimiji Gaze govori činjenica da je prije ovog sukoba 80% stanovništva živjelo od humanitarne pomoći, rečeno je u najnovijem izvještaju UN-a, u kojem je istaknuta "prisilna ovisnost" palestinske ekonomije o Izraelu.
"Prekomjerno oslanjanje na nesigurno zapošljavanje u Izraelu i naseljima izlaže palestinsku ekonomiju šokovima u nestabilnom okruženju koje karakteriziraju česte krize, dok nedostatak monetarnog i fiskalnog prostora ostavlja malo prostora za učinkovit politički odgovor na šokove i krize", upozorila je Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD).
Iz UN-a su upozorili da je izraelska blokada Gaze uništila njenu ekonomiju i prije posljednjeg sukoba.
“Decenijama duga blokada je već uništila ekonomiju opkoljene enklave, ostavljajući 80 posto stanovništva zavisno od međunarodne pomoći“, rečeno je iz UNCTAD-a.
Poređenja radi, 2022. godine u Gazi je realni BDP po glavi stanovnika bio 11,7 posto ispod nivoa iz 2019, što je blizu najnižeg nivoa od 1994. godine.
Nezaposlenost je ostala visoka – 24 posto na cijeloj okupiranoj teritoriji, 13 posto na Zapadnoj obali i 45 posto u Pojasu Gaze.
U međuvremenu se povećalo siromaštvo, zbog čega je za 40 posto stanovništva bila potrebna humanitarna pomoć.
„Izraelska ograničenja kretanja ljudi i robe, uništavanje proizvodnih sredstava u čestim vojnim operacijama i zabrana uvoza ključnih tehnologija i inputa uništili su ekonomiju Gaze“, istaknuto je u izvještaju UNCTAD-a.
Od čega zavisi utjecaj na globalne tokove novca?
Ako nijedna od ovih država ne raspolaže prirodnim resursima, kako onda međusobni sukob može utjecati na globalne tokove novca?
Odgovor je jasan – nalaze se u blizini 5 (Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Irak, Iran) od 10 zemalja s najvećom proizvodnjom nafte na planeti.
Dok se jedni pribojavaju da bi novi rat na Bliskom istoku potencijalno mogao imati veće posljedice po svjetsku ekonomiju od rata između Rusije i Ukrajine, drugi smatraju da će sve zavisiti od dužine i obima sukoba.
Prema ekonomistima, u ovom trenutku postoje dva scenarija. Prvi – ako ne dođe do eskalacije sukoba i on brzo završi, posljedice za svjetsku ekonomiju bi trebale biti ograničene.
Ono što do sada znamo je da su u prvim danima sukoba cijene nafte porasle 4 do 5%.
Dok su cijene zlata porasle 1 do 2%, što je najveći skok vrijednosti zlata u jednom danu u posljednjih pet mjeseci.
Drugi scenarij – ako sukob eskalira i prelije se u države regiona, ekonomisti kažu da bi to vodilo u veliki skok cijena nafte i time u usporavanje ekonomskog rasta i globalni rast inflacije.
Eskalacija se u prvu ruku odnosi na mogućnost uključivanja Hezbollaha sa sjedištem u Libanu, koji je saveznik i Hamasa i Irana.
Iran je negirao umiješanost, ali je dao podršku Hamasu, a zbog toga stručnjaci očekuju da bi SAD mogao pooštriti sankcije na izvoz nafte iz Irana, koji bi u odgovoru mogao zatvoriti Hormuški moreuz, kroz koji prolazi 20% globalnih zaliha nafte.
„To bi, naravno, izazvalo drastičan rast cijena nafte. A onda bismo opet imali veliki problem inflacije“, rekao je Robert Halver, analitičar Baader banke.
Ekonomisti također strahuju i od egipatske blokade Sueckog kanala, kroz koji prolazi do 30% svjetske nafte.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), kroz Suecki kanal prolazi oko 5% svjetske sirove nafte, 10% naftnih derivata i 8% morskih tokova LNG-a.
U slučaju širenja sukoba, Bloomberg ekonomija predviđa da bi globalne cijene nafte sa sadašnjih 75 do 85 eura mogle porasti na 140 eura ili više po barelu.
Uzročno-posljedično, to bi dovelo do rasta cijena goriva, a zatim i rasta cijena osnovnih životnih namirnica.
No, većina ekonomskih stručnjaka za sada je saglasna – posljedice će zavisiti od dužine trajanja i eventualnog širenja sukoba.
