Muslimanski hodočasnici iskoristili su rane jutarnje sate ponedjeljka da obave drugi dan simboličnog kamenovanja šejtana, nadajući se da će pobjeći od podnevnih ljetnih vrućina koje su izazvale toplotni udar među hiljadama ljudi koji su završavali obrede hadža.
Posljednji dani hadža podudaraju se s vremenom kada vjernici širom svijeta slave praznik Kurban-bajram.
Bacanje kamenčića koje predstavlja kamenovanje šejtana odvija se u Mini, nedaleko od grada Meke u Saudijskoj Arabiji. Treće kamenovanje zakazano je za utorak, prije oproštajnog tavafa, odnosno kruženja oko Kabe u Meki u obliku kocke, prema kojoj se muslimani iz cijelog svijeta okreću u svojoj molitvi.
Obredi su se odvijali pod velikim ljetnim vrućinama, koje su u 14 sati dostizale 48 stepeni Celzija u Meki i svetim mjestima u i oko grada, prema Saudijskom nacionalnom centru za mjeriteljstvo.
"Naravno, to je veoma teško i naporno. Temperatura je nenormalna u odnosu na protekle godine i to mnogo utječe na nas", rekao je Ahmed al-Baradie, egipatski hodočasnik, nakon što je završio svoje drugo simbolično kamenovanje.
Više od 2.760 hodočasnika patilo je od sunčanog udara i toplotnog stresa samo u nedjelju na početku prvog kruga kamenovanja, navodi Ministarstvo zdravlja. Jordan je u nedjelju objavio da je 14 jordanskih hodočasnika umrlo od toplotnog udara.
Sigurnosne snage, medicinari i prva pomoć raspoređeni su u Mini i oko nje, posebno na putevima i otvorenim površinama kako bi senašli na raspolaganju i pomogli hodočasnicima. Liječili su mnoge ljude od opekotina od sunca.
"Impresioniran pripremama"
"Zaista sam impresioniran pripremama", rekao je Nigerijac Sani Abdullah za Associated Press, dodajući da je navikao na takvu vrućinu u svojoj zemlji. "Nikada nisam naišao na probleme. Sve ide glatko."
Kasnije tokom dana nebo se naoblačilo i pala je kiša, što je pomoglo da se smanji stres usljed pustinjske vreline.
Najveći vjerski skup
Hadž je jedno od najvećih vjerskih okupljanja na svijetu. Obredi su zvanično započeli u petak kada su hodočasnici krenuli od Kabe u Meki u Minu, a zatim na planinu Arafat. Potom se vraćaju u Minu, gdje provode do tri dana, svaki bacajući sedam kamenčića na tri stuba u ritualu koji simbolizira odbacivanje zla i grijeha.
Hodočasnici potom posjećuju Meku kako bi obavili "tavaf" ili obilazak, kruženje oko Kabe sedam puta u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Zatim slijedi još jedan obilazak, oproštajni tavaf, koji označava kraj hadža nakon čega se hodočasnici pripremaju da napuste sveti grad.
Kada se hadž završi, od muškaraca se očekuje da obriju glave, a od žena da ošišaju pramen kose u znak obnove.
Većina hodočasnika zatim napušta Meku i odlazi u Medinu, grad udaljen otprilike 340 kilometara, kako bi posjetili mezar poslanika Muhammeda. Mezar je dio Poslanikove džamije, koja je jedno od tri najsvetija mjesta u islamu, zajedno s Kabom u Meki i džamijom Al-Aksa u Jerusalemu.
Ovogodišnji hadž se obavlja u pozadini razornog rata između Izraela i Hamasa, koji je Bliski istok gurnuo na rub regionalnog sukoba.
