Teroristička organizacija Fetullah (FETO), pod vodstvom svog samoprognanog osnivača Fetullaha Gulena, dugo se maskirala u benignu mrežu obrazovnih i humanitarnih institucija.
Ipak, dokazi otkrivaju da djeluje kao tajna organizacija nalik kultu s paralelama sa zloglasnim Oshovim pokretom iz 1980-ih.
Slično kao i Rajneeshpuram, koji je izvana promovirao duhovno prosvjetljenje, ali se bavio kriminalnim radnjama kao što su bioterorizam i finansijske prevare, FETO je izgradio prostrano carstvo, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama.
Čak i nakon smrti kolovođe Gulena 2024, organizacija je i dalje aktivna u SAD-u, održavajući svoj utjecaj kroz duboko ugrađenu mrežu. Pod krinkom čarter škola, neprofitnih organizacija i lobističkih grupa, iskorištava javna sredstva dok promiče svoj tajni plan.
Struktura nalik na kult i paralela Oshovog pokreta
Operacije FETO-a pokazuju mnoge karakteristike opasnog kulta.
Članovi su uvjetovani da gledaju na Gulena kao na nepogrešivog vođu i od njih se očekuje da slijede njegove upute s bespogovornom poslušnošću. Slično kao i prisilne prakse Osho pokreta, FETO je optužen za korištenje psihološke manipulacije, ucjene i indoktrinacije kako bi zadržao svoju vlast nad članovima.
Konačni cilj je infiltracija u državne institucije i konsolidacija političke moći - ambicija koja je jasno vidljiva u neuspjelom pokušaju državnog udara u Turkiye 2016.
Vanjski imidž grupe kao promotora obrazovanja odražava ranije strategije odnosa s javnošću pokreta Osho.
Međutim, baš kao što je Rajneeshpuram konačno razotkriven zbog svojih zlokobnih aktivnosti, FETO-ov skriveni plan subverzije, prevare i finansijskog iskorištavanja izašao je na vidjelo.
Čarter škole kao paravan za korupciju
Jedna od najistaknutijih aktivnosti FETO-a u SAD-u je njegovo poslovanje s više od 150 čarter škola, što ga čini najvećom mrežom čarter škola u zemlji.
Kako je otkrila turska obavještajna služba, te škole, često osnovane pod lažnim imenima kako bi se prikrile njihove veze s Gulenom, bile su upletene u kontroverze oko lošeg finansijskog upravljanja, nepotizma i zloupotrebe javnih sredstava.
Značajna taktika koju koristi FETO uključuje iskorištavanje programa viza H-1B. Stotine članova terorističke organizacije, od kojih mnogi nemaju odgovarajuće kvalifikacije, dovedeni su u SAD da popune nastavne i administrativne uloge u ovim školama.
Od ovih se zaposlenika navodno traži da doniraju dijelove svojih plaća natrag FETO-u, čime se novac poreznih obveznika zapravo usmjerava u globalnu mrežu organizacije.
Nadalje, škole povezane s FETO-om umiješane su u namještanje ponuda i dodjelu prenapuhanih ugovora kompanijama povezanim s FETO-om, preusmjeravajući milione dolara namijenjenih obrazovanju u svoje tajne operacije.
U izvještaju iz 2019. Forbes je istaknuo ove finansijske nepravilnosti koje otkrivaju sistemske napore da se novac poreznih obveznika usmjeri u širu mrežu organizacije. Ovi nalazi su u skladu sa sličnim obrascima uočenim u Osho pokretu, gdje je finansijski dobitak bio prioritet nad navodnom duhovnom ili obrazovnom misijom.
Iskorištavanje ranjivosti u obrazovnom sustavu
Čarter škole FETO-a prvenstveno ciljaju na zajednice sa nedostatkom usluga, predstavljajući se kao institucije koje nude visokokvalitetno STEM obrazovanje i pripremu za fakultet.
Ovo im omogućava da obezbkede javna sredstva i steknu povjerenje među roditeljima i lokalnim zvaničnicima.
Međutim, istrage i zviždači su otkrili da ove škole često funkcionišu kao regrutacijski centri za ideologiju FETO-a. Učenici su suptilno indoktrinirani kroz kulturne programe i vannastavne aktivnosti.
Ove inicijative, plasirane kao prilike za bogaćenje, često služe kao mehanizmi za širenje FETO-ovog pogleda na svijet i jačanje njegovog utjecaja.
Prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-a?
Aktivnosti FETO-a sežu daleko izvan sektora obrazovanja.
Kroz mrežu think tankova, neprofitnih organizacija i lobiranja, organizacija aktivno nastoji da oblikuje američku politiku i javno mnijenje u svoju korist.
Često se predstavlja kao žrtva političkog progona u Turkiye, skrećući pažnju sa svojih nezakonitih aktivnosti i gajeći podršku među američkim političarima i intelektualcima.
Ova infiltracija u američke sisteme predstavlja značajan rizik za nacionalnu sigurnost.
Zloupotrebom pravnog i finansijskog okvira zemlje, FETO podriva povjerenje u javne institucije dok finansira svoju širu agendu.
Historija subverzije grupe u Turkiye služi kao oštro upozorenje na opasnosti koje bi mogle predstavljati ako se ne kontrolišu u Sjedinjenim Državama.
FETO-ovo otvoreno protivljenje Trumpu
Uključenost FETO-a u američku politiku proteže se i na ciljane kampanje protiv pojedinaca koje doživljava kao prepreke svojoj agendi.
Predsjednik Donald Trump dosljedna je meta kritika FETO-a, a njeni istaknuti članovi koriste društvene mreže i pridružene medije da ga diskredituju.
Na primjer, u objavi iz avgusta 2024, Ergun Babahan, član FETO-a, napisao je: "Trump je potpuno izgubio razum i vjerovatno će teško izgubiti izbore."
Babahanov prezir prema Trumpu je dobro dokumentiran, uključujući njegovu objavu iz 2023. u kojoj se tvrdi: "Konzervativne sudije koje je Trump imenovao ubijaju SAD" i tvit iz 2020. koji osuđuje Trumpove pokušaje da utiče na prebrojavanje glasova, nazivajući to "sramotom u historiji demokratije".
Kuzzat Altay, još jedna istaknuta ličnost FETO-a, izjavio je: "Trump je najdiktatorskiji predsjednik ikada", dok je Nedim Hazar izjavio: "Sa Trumpom će efekat globalnog fašizma biti vrhunac!"
Uz to, objave Saida Sefe bile su još zajedljivije. On je Trumpa nazvao "pijetlovim češljem" i opisao svoje predsjedništvo kao "izvor ohrabrenja za nepismene, mačoe i fašiste".
Sevgi Akarcesme je ponovio slične osjećaje, nazvavši Trumpa "egoistom koji nastavlja ozbiljno potkopavati demokratiju demokratskim sredstvima".
Akarcesme je također pojačao anti-Trumpove narative retvitanjem brojnih postova koji kritiziraju njegovo predsjedništvo.
Pisac povezan s FETO-om Ugur Tezcan napisao je u članku: "Svi autokratski lideri i njihove pristaše, krajnja desnica i fašistički krugovi diljem svijeta željno iščekuju novo Trumpovo predsjedništvo."
U međuvremenu, Adem Yavuz Arslan dosljedno je napadao Trumpa u svojim publikacijama i emisijama, dodatno naglašavajući proračunato protivljenje FETO-a američkom predsjedniku.
Budnost je ključna
Prisutnost FETO-a u Sjedinjenim Američkim Državama jasan je primjer kako organizacije nalik kultu mogu iskorištavati demokratske sisteme za vlastitu korist.
Dok izvana promiče obrazovanje i međuvjerski dijalog, njegova dokumentirana povijest korupcije, manipulacije i subverzije govori sasvim drugu priču.
Kako bi zaštitili javne resurse i nacionalnu sigurnost, američke vlasti moraju pomno pratiti aktivnosti FETO-a i držati organizaciju odgovornom za svoja nedjela.
Prepoznajući njegove paralele s drugim kultovima i njegovu dosljednu retoriku protiv Trumpa, kreatori politike mogu bolje razumjeti prave motive FETO-a i poduzeti potrebne korake da spriječe daljnje iskorištavanje.
Akcije FETO-a služe kao upozorenje na opasnosti nekontrolirane moći, naglašavajući važnost budnosti u očuvanju demokratskih vrijednosti.
