Turkiye će ići u drugi krug izbora 28. maja, s obzirom na to da je predsjednik Recep Tayyip Erdogan dobio 49,5 posto glasova, što je malo manje od cenzusa od 50,1 posto potrebnih za pobjedu – a njegov glavni protivnik Kemal Kilicdaroglu osigurao je samo 44,89 posto glasova na glasanju u nedjelju.
Za političke analitičare, održavanje drugog kruga izbora u zemlji dokaz je njene posvećenosti održavanju demokratije.
„Učešće velike većine Turaka na izborima dokazalo je duboko ukorijenjenu tradiciju demokratije u Turkiye“, kaže za TRT World dr. Ozden Zeynep Oktav, profesor na Odsjeku za međunarodne odnose na Univerzitetu Medeniyet u Istanbulu.
U nedjelju se takmičilo ukupno više od 30 političkih stranaka i 150 nezavisnih parlamentarnih kandidata.
Omer Celik, glasnogovornik AK partije, opisao je šta održavanje izbora znači za Turkiye, ističući da je "najveće bogatstvo ove države to što građani odlučuju ko će upravljati i voditi ovu zemlju".
Ukupno 64,1 milion ljudi registrovano je za glasanje sa oko 5 miliona onih koji su glasali prvi put, a oko 1,7 miliona iz dijaspore zemlje registrovano je za glasanje iz inostranstva.
U samoj zemlji bilo je približno 192.000 glasačkih kutija dok je glasanje završeno oko 17 sati.
Prema riječima američkog ambasadora (u povlačenju) Matthewa Bryzae, visok odaziv birača Turkiye (89%) na jučerašnjim izborima "zaista je sjajan razvoj za demokratiju u Turkiye i brojke poput broja birača predstavljaju predmet zavisti Sjedinjenih Država, gdje se velikim odzivom na izbore smatra izlaznost od 65%“.
Konstatujući visoku izlaznost birača, Bryza, također bivši zvaničnik Bijele kuće i visoki zvaničnik State Departmanta, sugerira da to "pokazuje koliko je demokratija važna građanima u Turkiye".
Neka istraživanja javnog mnijenja predviđala su pobjedu Kilicdaroglua, dok Bryza naglašava koliko te procjene mogu biti "notorno netačne", upoređujući ih s američkim predsjedničkim izborima 2020. koji su bili "užasno netačni" kao i na izborima 2016. godine.
"Zato nisam nimalo iznenađen što su se ankete (mišljenja) pokazale netačnim na ovim turskim izborima koji su Kemala Kilicdaroglua dovele ispred predsjednika Erdogana. Mislim da u tome nema ničeg zlokobnog – mislim da je to samo uobičajena pojava da je ispitivanje javnog mnijenja posljednjih godina u mnogim zemljama netačno, uključujući i Sjedinjene Države", kaže Bryza.
Međutim, Oktav tvrdi da "rezultati pokazali da vanjska istraživanja javnog mnijenja i vijesti protiv Erdogana koje su pokrivali strani mediji ne odražavaju istinu. Štaviše, takve ankete i vijesti ojačale su ideju da je Kilicdaroglu agent Sjedinjenih Država. To je dovelo do pada Kilicdarogluovog prestiža u očima mnogih u Turkiye".
U onome što će vjerovatno biti prvi put drugog kruga glasanja prema novom izbornom sistemu Turkiye, koji bi mogao biti održan 28. maja, oba kandidata u predsjedničkoj trci, predsjednik Erdogan i Kilicdaroglu izrazili su optimizam, vjerujući da obojica još mogu pobijediti.
Bryza to opisuje kao "znak živahnosti turske demokratije, da oba kandidata, i Kilicdaroglu i Erdogan vjeruju da mogu pobijediti u drugom krugu predsjedničkih izbora. I ja smatram da je to dobro, vrlo dobro u poređenju sa Sjedinjenim Državama, to da je sadašnji predsjednik Recep Tayyip Erdogan neprestano govorio da će poštovati ishod izbora i sada opet vidimo da stvarno i podržava drugi krug”.
Bryza sugerira da "ovo stoji u oštroj suprotnosti sa Sjedinjenim Državama gdje je nakon izazvanih nereda 6. januara na Capitol Hillu u pitanje doveden opstanak američkih demokratskih institucija, što je bilo tako sramotno".
Preko Atlantika, Bryza naglašava kako predsjednik Donald Trump "od prošle sedmice odbija odgovoriti na pitanje o tome da li će prihvatiti rezultate predsjedničkih izbora 2024. godine, koje je postavila reporterka CNN-a Kaitlan Collins u gradskoj vijećnici CNN-a prošle sedmice.
On je precizirao da će prihvatiti rezultate ukoliko su izbori pošteni". Konstatujući kako je predsjednik Donald Trump pogrešno tvrdio da su izbori 2020. pokradeni i "sugerira da bi izbori 2024. mogli biti nepošteni i ako izgubi, to će biti zato što su izbori ukradeni.
Primjer koji je dao predsjednik Erdogan stoji u oštroj suprotnosti sa sramotnim primjerom Donalda Trumpa", kaže Bryza. S obzirom na to da se predsjednički izbori u Turkiye održavaju 2023. godine, Oktav naglašava i važnost same godine zbog datuma osnivanja zemlje.
"Izbori 2023. mnogo znače Turcima jer je (godina) 2023. 100. godišnjica Republike Turkiye. Osim toga, mnogi su vjerovali da će AK partija izgubiti izbore jer vlada već 20 godina i bila je pod velikim kritikama zbog velike inflacije i ekonomskih problema“, kaže on.
"Zanimljivo je da se desilo obrnuto i AK partija je dobila većinu u parlamentu."
