U Rusiji je u prvoj polovini godine potražnja za zlatom porasla za 350 posto, tvrde stručnjaci Svjetskog vijeća za zlato. Ukupno 12 tona poluga i kovanog novca kupili su građani, koje je država aktivno stimulirala da ulažu u zlato. Ove investicije, naravno, imaju svoje prednosti i mogu biti isplative investicije u dugoročnom smislu, ali mogu donijeti i gubitke. Dakle, potrebna je samo ogrebotina da bi se "zlatna cigla" obezvrijedila.
Zašto je potražnja porasla?
Od februara je potražnja za zlatom porasla i ostaje na visokom nivou jer su fluktuacije rublje teško predvidljive, a rizici u privredi i političkom životu ostaju veoma visoki, objašnjava Oksana Lukičeva, analitičarka robnih tržišta u Otkritie Investmentsu.
Premijer Mihail Mišustin je 2. marta izjavio: "Takva ulaganja u zlato mogu biti dobra alternativa kupovini valute. Zapravo, istovremeno je čelnik Ministarstva finansija Anton Siluanov nazvao zlato "idealnom alternativom" dolaru. Naglasio je da je američka valuta nestabilna, izložena rizicima i "nije dostojna konkurencija plemenitim metalima".
Potražnja za zlatnim polugama posebno je porasla nakon uvođenja ozbiljnih poreskih olakšica. Ranije je kupovina zlatne poluge u banci bila podložna plaćanju PDV-a od 20 posto. Bilo je nemoguće dobiti povrat poreza plaćenog prilikom prodaje lokala. Ti troškovi učinili su poslovanje sa polugama neisplativim za građane. Osim toga, u junu je ukinut porez na dohodak od 13 posto na dobit od prodaje zlatnih poluga.
Koliko se zlata kupuje?
Općenito, tokom pet mjeseci tekuće godine klijenti Sberbanke kupili su 10,9 tona zlatnih poluga, saznaje "Kommersant". Banka VTB je sredinom aprila objavila prodaju 2 tone zlatnih poluga klijentima, nakon čega banka nije objavljivala novije podatke. Druge velike banke (RSHB, MKB, Sovcombank) također su zabilježile "veliku potražnju za zlatom" posljednjih mjeseci i također nisu objavile bruto brojke. PSB je u protekla četiri mjeseca prodao tonu zlatnih poluga klijentima u segmentu privatnog bankarstva.
U obrazloženju zakona o ukidanju PDV-a navedeno je da potencijalna potražnja za plemenitim metalima u polugama među građanima može dostići i do 50 tona godišnje, a to je 15 posto proizvodnje. Međutim, prema procjenama Aline Kolpakove, šefice analitičkog centra Sokolov, godišnja potražnja može biti 10-11 tona u malim polugama težine do 20 grama.
Kakve su poluge tražene i ko ih kupuje?
Stručnjaci smatraju da uglavnom bogati Rusi aktivno kupuju plemenite metale jer je značajan dio zlata prodanog u ovim mjesecima bio za velike poluge. U sadašnjim uslovima zlatna poluga od 13 kilograma jeftinija je od nekoliko malih koji zajedno teže isto toliko. "Bogati klijenti često radije drže do 20 posto svog portfelja u fizičkom zlatu", rekao je Evgeny Safonov, direktor odjela privatnog kapitala PSB-a.
"Kommersant" navodi da je VTB prodao čak 100 kilograma poluga. Kupce MKB-a zanimale su standardne poluge od 11 do 13 kilograma. U Sovcombanci su klijenti najčešće kupovali poluge od jednog kilograma i standardne poluge od 12,5 kilograma. U Rosselkhozbanci lideri u prodaji bile su poluge od 5 grama i 10 grama. "Broj poluga od pet grama činio je 17 posto od ukupnog broja poluga prodatih u posljednja četiri mjeseca. Popularne su i poluge od jednog kilograma", naveli su iz banke.
Istovremeno, Sberbank insistira da se trenutno potražnja za velikim polugama od kilograma i više postepeno smanjuje, dok potražnja za polugama manjih apoena ostaje velika. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je ulaganje u zlatne poluge dugoročna investicija, čak i bez poreskih ograničenja.
Koji su nedostaci?
Kupovina poluga više je pitanje štednje, a ne velike zarade, rekao je za Izvestia finansijski analitičar CMS Group Vladimir Sagalaev. Značajan prihod od ulaganja u zlatne poluge se posmatra u dugoročnoj perspektivi, odnosno više od 10 godina. Osim toga, ulaganja u poluge ne donose pasivni prihod poput dionica, obveznica, zajedničkih fondova i depozita. To može biti problem ukoliko klijent traži način da ostvari pasivni prihod kroz investicije.
Osnovna poenta je također da banke otkupljuju poluge natrag u ograničenom broju filijala i pretežno u vlastitim polugama. Istovremeno, kupoprodajna cijena je 15-25 posto niža od prodajne cijene. Sada možemo računati na povećanje vrijednosti zlata samo u slučaju deprecijacije ruske valute.
Osim toga, potrebno je obezbijediti stručnost i savršeno stanje "dragocjene cigle" za prodaju. "Oštećenje poluge, čak i mala ogrebotina, istog trenutka je radikalno obezvređuje“, napominje Evgeny Nadorshin, glavni ekonomista u PF Capital.
Također, treba imati na umu da su zlatne poluge zbog visoke cijene i vrijednosti podložne krađi, te ih je bolje čuvati na sigurnom mjestu, naprimjer, u trezoru, što ima neke neugodnosti, smatra finansijski analitičar Sagalaev. Ili još bolje, u banci, ali ovu uslugu ćete morati platiti. Sagalaev također napominje da alternative, kao što su računi za zlato i investicioni fondovi ETF za zlato, nemaju problema sa skladištenjem, jer se radi o ulaganju u “papirnato“ zlato.
Kako je pala cijena?
Postoji još jedno "ali" o kojem i vlasti i banke sada radije šute. Oni koji su kupovali zlato na vrhuncu panike zbog sankcija ubrzo su otkrili da njihovo zlato rapidno gubi vrijednost, navodi The Moscow Times. Sa 7,7 hiljada rubalja po gramu 11. marta, obračunska cijena rafiniranog zlata koju je odredila Centralna banka Rusije naglo je pala za 56 posto na 3,4 hiljade rubalja od 5. augusta.
Kao posljedica toga, količina zlata koje su neki držali na kraju prvog tromjesečja i koja je vrijedila 33,7 milijardi rubalja, 5. augusta je pala na 22,2 milijarde rubalja. Dakle, gubitak za ovaj period iznosi 11,5 milijardi rubalja, pokazuju zvanični podaci Centralne banke.
Ali zlatni bum još uvijek ne jenjava. “Dodatnu podršku prodaji pružit će intenziviranje procesa devalvacije, što može donijeti dio sredstava iz akumuliranih deviznih rezervi stanovništva (prema nedavnoj procjeni Centralne banke od oko 85 milijardi dolara) na tržište zlata“, dodaje Lukičeva, analitičarka tržišta roba.
Šta je suština?
Ukoliko se sve posmatra sa one vedrije strane, cijena zlata niti pada niti oscilira mnogo čak ni tokom krize u poređenju sa drugim sredstvima, kao što su dionice, smatra Sagalaev. Zlato također ima stalan rast vrijednosti. “Dakle, to je dobro sredstvo za zaštitu kao i sredstvo za štednju”, mišljenja je ovaj analitičar.
Kako je pojasnio: "Historijski podaci pokazuju da zlato dobro uspijeva u inflaciji tokom ekonomskih uspona i padova. Ako valuta nema praktično nikakvu vrijednost, cijene zlata će porasti jednostavno zato što će se cijeniti u istoj monetarnoj jedinici. To znači da je zlato jedna od najboljih zaštita od inflacije."
Osim toga, zlato i zlatne poluge mogu se koristiti kao kolateral za osigurane kredite. Poznato je da je privrednicima lakše dobiti kredit koji ima zlato kao kolateral jer je to materijalna imovina visoke vrijednosti. Međutim, obični Rusi treba da imaju na umu da su zlatne poluge izjednačene sa imovinom, pa kada se bavite njima, možete iskoristiti odgovarajuće poreske olakšice.
