Stručnjaci sa Bliskoistočnog tehničkog univerziteat (METU) u Ankari razvili su neuristorski uređaj sa mikro-elektromehaničkim sistemom (MEMS) koji produžava vijek trajanja baterije telefona na cijelu godinu.
Baris Bayram, profesor elektrotehnike na METU-u, rekao je da je MEMS neuristorski uređaj zasnovan na tome kako ljudski mozak integrira i obrađuje memoriju.
Razvijen u Istraživačkoj laboratoriji ULTRAMEMS, na ovom uređaju se radi već četiri godine uz podršku turskog Ministarstva industrije i tehnologije, Vijeća za visoko obrazovanje (YOK) i Vijeća za naučna i tehnološka istraživanja Turkiye (Tubitak).
Bayram je pojasnio da je projekat inspirisan studijama koje ispituju sličnosti između moždanih ćelija i sistema energetske efikasnosti.
Napomenuo je da je MEMS neuristor uređaj potpuno kompatibilan sa postojećim proizvodnim procesima i da ga kompanije širom svijeta mogu usvojiti za proizvodnju.
Bayram je napomenuo da je integracija memorije i procesorskih jedinica u mozgu ključni faktor za energetsku efikasnost, a da kompjuteri koriste memorijske module i procesore slično kao i mozak.
“U računaru se informacije stalno kreću od memorijskog modula do procesora da bi se tamo obrađivale i zatim se vraćaju u memoriju, a taj stalni prijenos povećava potrošnju energije i uzrokuje kašnjenja. Međutim, u neuromorfnom procesoru koji smo ovdje razvili, memorijski modul i procesor su zatvoreni u istu strukturu, stoga njegovi procesi zahtijevaju manje energije. Na primjer, trenutno trebamo puniti naše telefone svaki dan, ali ako bi tranzistori unutar telefona bili zamijenjeni MEMS neuristorima, onda ne bismo morali da punimo svoje pametne telefone čitavu godinu“, rekao je Bayram.
Profesor Bayram je istakao da ljudi svakodnevno koriste svoje telefone, a da mnoge operacije se obavljaju na udaljenim serverima zbog nedovoljne procesorske snage u telefonima, što dovodi do potencijalnih rizika za zaštitu podataka.
Naglasio je da MEMS neuristorski uređaji, ne samo da bi smanjili potrošnju energije telefona, već da bi i omogućili uređajima da se bave zadacima visoke obrade lokalno, poboljšavajući zaštitu osobnih podataka smanjenjem ovisnosti o vanjskim serverima.
Bayram je također ukazao na veliku potrošnju energije sistema umjetne inteligencije (AI), koji se oslanjaju na sisteme zasnovane na tranzistorima. Hlađenje ovih sistema predstavlja izazov za velike centre, kao što je Google.
“Iz tog razloga, oni se uglavnom instaliraju u morima da ih hlade, ali kada bi se ovi sistemi izgradili sa neuromorfnim procesorima, koji bi koristili naš MEMS neuristor, mogli bismo instalirati ove centre podataka čak i u pustinjama jer ne bi bilo problema sa grijanjem i smanjenje potrošnje energije i povećanje performansi, moglo bi doprinijeti i borbi protiv klimatskih promjena. Možda bismo mogli posjeći manje stabala i pretvoriti se u ekološki prihvatljiviju tehnologiju”, rekao je Bayram.
Bayram je naglasio da će MEMS neuristorski uređaj razvijen u Turkiye revolucionirati tehnologiju kako lokalno tako i globalno. Napomenuo je da su kompanije kao što su Analog Devices, HP, IBM, Nvidia, Amazon i Google među onima s kojima planiraju da se sastanu kako bi im predstavili prvi svjetski MEMS neuristor.
Berre Vize, istraživač-asistent za elektrotehniku na METU-u, rekla je za Anadolu da postojeći neuristorski uređaji još nisu prikladni za industrijsku upotrebu, ali da MEMS neuristor koji su stvorili ispunjava potrebne zahtjeve i ima potencijal da transformiše zdravstvo, finansije i transport omogućavanjem bržih i efikasnijih AI računarskih sistema.
“Iako smo još uvijek na početku globalne revolucije neuromorfnih procesora, mi ćemo naporno raditi kako bismo svojim autohtonim izumom doprinijeli pionirskoj i vodećoj poziciji Turkiye u ovoj oblasti“, poručila je Vize.
